Da li vas neko špijunira? Hiljade kineskih kamera u BiH snimaju bez zaštite, pokazuju zabrinjavajući podaci

Građani Bosne i Hercegovine svakodnevno su pod okom nadzornih kamera – i to ne samo u prodavnicama, institucijama i na ulicama, već i u vlastitim zgradama, dvorištima, pa čak i sobama. No, ono što zabrinjava jeste činjenica da su hiljade tih kamera potpuno nezaštićene. Istraživanje portala CAPITAL otkrilo je da najmanje 5.660 nadzornih kamera u BiH prenosi snimke uživo na internet – bez ikakve enkripcije i često bez lozinki.

Najveći broj nezaštićenih kamera pronađen je u Sarajevu (1.597), Mostaru (855), Zenici (536), Banjaluci (404) i Bijeljini (306). Stručnjaci tvrde da su kamere uglavnom ostavljene na fabričkim postavkama ili potpuno bez lozinki, što omogućava svakome s osnovnim IT znanjem da im pristupi. Česti su slučajevi korištenja jednostavnih lozinki poput “admin” ili nizova brojeva.

Ključni partneri

Kina upozorava: Zatvaranje Hormuškog moreuza prijeti globalnoj ekonomiji

Najzastupljenije marke su kineski brendovi Hikvision i Dahua, koji su već godinama pod optužbama za sigurnosne propuste i potencijalnu saradnju s kineskim vlastima. Samo Hikvision kamere čine više od 3.470 nezaštićenih uređaja u BiH, dok alat poput Shodana bilježi i do 852 ranjive kamere samo tog brenda.

IT stručnjak Nenad Borovčanin upozorava da se ovim kamerama često može pristupiti bez autentifikacije, što ih čini lakom metom za kriminalce, špijune i botnet mreže. Kamere nisu samo ulaz u privatnost korisnika – one mogu biti i “tihi prolaz” do drugih uređaja u istoj mreži, uključujući računare i baze podataka.

Posebno je alarmantno da se mnoge od tih kamera nalaze i u javnim institucijama, a nisu isključeni ni primjeri izloženosti osjetljivih podataka poput matičnih brojeva i informacija o zaposlenima. Uprkos tome, BiH i dalje nema efikasnu regulativu niti centralni nadzor nad postavljanjem ovakvih uređaja.

Agencija za zaštitu ličnih podataka potvrđuje da su prigovori na nezakonito postavljene kamere u porastu, dok Ministarstvo bezbjednosti priznaje da CERT, tijelo koje bi trebalo pratiti sajber prijetnje, još uvijek nije operativno, iako je formiranje najavljeno još 2017. godine.

Eksperti upozoravaju: ako se ovakva praksa ne zaustavi, BiH bi mogla postati plodno tlo za zloupotrebe koje uključuju špijunažu, ucjene, krađe identiteta i narušavanje osnovnih ljudskih prava na privatnost.