BiH pred sezonom požara: Nedostatak opreme, koordinacije i svijesti prijeti katastrofom

Visoke temperature, izostanak padavina i sve sušnije ljeto nagovještavaju u Bosni i Hercegovini početak sezone požara koja, prema svemu sudeći, prijeti da bude jedna od težih u posljednjim godinama. Stručnjaci upozoravaju na ozbiljne rizike po prirodu, zdravlje i infrastrukturu, dok vatrogasne jedinice širom zemlje ulažu nadljudske napore da se održe na prvoj liniji borbe.

Suha trava

- Kad imate ovako visoke temperature i izostanak padavina, rizik od šumskih požara je izuzetno visok. Pored toga, rizik za zdravlje naših stanovnika prijeti od ekstremno visokih temperatura zraka i UV indeksa, koji je opasan tokom ovih ljetnih mjeseci, kaže meteorolog Bakir Krajinović za Oslobođenje.

Vatrogasci na području Bileće upozoravaju da su već imali određeni broj požara koje su uspjeli staviti pod kontrolu.

- Imamo požare na otvorenom prostoru i uspjeli smo da ih stavimo pod kontrolu, jer smo imali prilično dobre dojave od sugrađana i prolaznika kroz Hercegovinu, tako da smo nekoliko većih šumskih požara stavili pod kontrolu, govori nam Radomir Radmilović, komandir bilećkih vatrogasaca.

Napominju i da nedostatak putnih komunikacija otežava gašenje požara. Neki postanu toliko opasni da ih jednostavno nije moguće ugasiti bez znatno veće količine vode.

Na terenu sve ukazuje na veliku opasnost od širenja požara. Ogromne količine suhe trave i niskog rastinja pretvorile su hercegovačke padine i šumske prostore u tempirane bombe.

- Moram da kažem da je nisko rastinje, vegetacija ove godine bila jako dobra. Imamo ogromnu količinu trave, gorive materije koja se osušila i, ako bi se požari dešavali, to je jako teško zaustaviti i gasiti gdje nema putnih komunikacija, ističe Radmilović.

Upravo u tome leži ključni problem. Iako vatrogasne jedinice preventivno servisiraju opremu, vozila i cisterne, ono što posjeduju često nije dovoljno za ozbiljnije požare.

- Podrška iz zraka, helikopteri, avioni, za nas znače spas. Ipak, procedura za angažovanje Oružanih snaga BiH zna potrajati danima, a tada je požar već izvan kontrole, upozorava komandir vatrogasaca.

Sagovornici o ovoj temi se već godinama slažu u jednom: sistem zaštite i spašavanja u BiH funkcioniše na minimumu. Opremljenost jedinica, posebno dobrovoljnih vatrogasaca, često zavisi od entuzijazma pojedinaca i donacija.

- Moramo krenuti od lake pješadije, ljudi koji su na prvoj liniji. Konkretno mislim na vatrogasce, na zemaljske snage u smislu obuke i edukacije kadrova i opremanje takvih jedinica, jer iz našeg ugla, dugogodišnjeg iskustva, vidim posljedice nedovoljno obučenih i istreniranih vatrogasaca kada je u pitanju taktika, ističe Kenan Alić, predsjednik i komandir Dobrovoljnog vatrogasnog društva (DVD) Bosanska Krupa.

Manjak saradnje

Uz to, ukazuje na slabosti u međusobnoj saradnji institucija.

- Svaka služba vodi svoje kolo, metaforički rečeno, i tu dolazi do malog raskola i disbalansa na terenu, a samim tim i pri planiranju i koordinaciji pri takvim intervencijama, kaže Alić.

Jedan od ključnih izazova ostaje svijest građana. Iako je zakonom zabranjeno nekontrolisano spaljivanje biljnog otpada, ta praksa je i dalje česta i dovodi do požara većih razmjera.

- Neprijavljivanje paljenja korova i izazivanje štete u prirodi je zakonski kažnjivo. Mi svake godine provodimo edukacije, upozoravamo, ali preventiva mora biti sistemska i stalna, poručuju iz DVD-a Bosanska Krupa.

Između redova, sagovornici šalju jasan signal, BiH treba novu strategiju borbe protiv požara. Više zajedničkih vježbi, bolja koordinacija sa susjedima, efikasniji angažman vojske i veća ulaganja u opremu i obuku su neophodni.

- Potrebne su vježbe, međunarodne, interne, pa i na nivou države, ali to nije dovoljno. Premali je obim vježbi i one bi trebale biti puno više posvećene saradnji preko granice, kako bismo upili kao spužva znanja bitna za vatrogasca, zaključuje Alić.