BiH među najgorima u svijetu: Zbog lažne brige vlasti udišemo smrtonosan zrak
U Sarajevu su najveći problem stari automobili i zakrčene ulice/Senad Gubelić
U vrhu ljestvice, a često i ispred svih drugih, po kvaliteti zraka opasnoj po zdravlje nalazi se Sarajevo, a odmah blizu njega i ostali gradovi Bosne i Hercegovine.
Zagađenje koje udišemo jeste planetarni problem, ali dok se u svijetu radi na istraživanjima i implementaciji projekata za zaštitu okoliša, mi svake godine tek konstatujemo da nešto treba poduzeti.
Bolesti srca
Na otežano disanje se počnemo žaliti kada nastupi gušenje, a na kvalitet zraka kada se pretvori u puding. Između toga zaboravljamo da čestice koje dolaze u pluća, a zatim kroz krvotok i u sve ćelije našeg sistema, uzrokuju zdravstvene probleme. Jesen je na pragu, zima sve bliže, pa će i emisija otrova postati bolje vidljiva, kao i lažna obećanja vlasti svih nivoa koje su brigu o zdravlju i čistom okruženju iskoristile da se dočepaju fotelja, a kad su zasjele, puhnule su nam dim u lice.
- Zagađeni zrak je u direktnoj vezi sa bolestima opasnim po život. Procijenjeno je da svake godine bolesti uzrokovane zagađenim zrakom ubijaju oko devet miliona ljudi - svaki šesti umrli u svijetu. Od tog broja, oko 600.000 su djeca mlađa od pet godina. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, po broju umrlih od bolesti izazvanih zagađenim zrakom Bosna i Hercegovina je najgora u Evropi i druga najgora zemlja na svijetu, iza Sjeverne Koreje, navedeno je na stranici Udruženja Eko-akcija.
Među navedenim informacijama piše i to da izlaganje visoko zagađenom zraku može izazvati niz posljedica po zdravlje, kao što su povećan rizik od pojave respiratornih infekcija, srčanog udara, moždanog udara i raka pluća. Ustanovljena je i veza između kratkotrajne i dugotrajne izloženosti zagađenom zraku i bolestima srca.
Tuzlaci su zbog zagađenosti izlazili i na ulice, ali uzalud/Vahidin Mujagić
O uzrocima zagađenja i mogućim rješenjima razgovarali smo da predstavnikom ovog udruženja i saznali da zagađivača ima mnogo, kao i onih koji bi trebali, ali ne rade ništa u vezi s tim pitanjem.
- Kombinacija izvora zagađenja razlikuje se od mjesta do mjesta, a ono što je svima zajedničko je loženje. U Bosni i Hercegovini više od dvije trećine stanovnika grije se ložeći peći na čvrsta goriva, pretežno je to ogrjevno drvo, ali imamo i oko 200 hiljada domaćinstava koja lože ugalj i to je u nizu naseljenih mjesta dominantan izvor zagađenja, pojasnio nam je Anes Podić iz Udruženja Eko-akcija i dodao da je u većim gradovima, kao što je Sarajevo, najveći zagađivač saobraćaj.
Prema informacijama kojima raspolaže naš sagovornik, više od sedamdeset procenata registrovanih automobila u BiH je sa pogonom na dizel, ostalo su oni koji idu na benzin i tek poneki koji vozi na struju. Osviješteni građani kupuju mjerače kvalitete zraka, kao i pročišćivače, ali pitanje je i koliko im to pomaže ako žive u mjestima gdje je zagađenje konstantno.
- Ako stanujete blizu saobraćajnice, velike su šanse da će zrak u stanu biti zagađen tokom cijele godine, konstatovao je Anes i naveo kao novi zabrinjavajući primjer situaciju koja će snaći stanovnike Kaknja - remont dimnjaka termoelektrane može potrajati do aprila iduće godine, kako se predviđa.
Dok traje remont dimnjaka visine tri stotine metara, emisije otrovnih čestica su usmjerene, umjesto visoko u nebo, na niži dimnjak, što direktno utječe na kvalitet zraka u kotlini.
Brojna su istraživanja urađena širom svijeta i više nema dileme o tome koliko štete zdravlju nanosi zagađeni zrak, dileme su sada kako problem riješiti. I dok u svijetu raste svijest o zaštiti okoliša, u Bosni i Hercegovini stagnira posljednjih trideset i više godina.
- Da se može puno toga uraditi, kada bi bilo volje, govori i primjer Sarajeva kada je sedamdesetih godina proveden projekat gasifikacije glavnog grada BiH, nakon kojeg je veliki broj potrošača prešao na korištenje prirodnog gasa, što je daleko čistije gorivo od uglja ili lož-ulja, podsjetio je naš sagovornik na konkretne poteze iz prošlog vijeka.
Pranje para
Komentariše kako je danas u Bosni i Hercegovini situacija zabrinjavajuća, jer politike i ljudi na vlasti nisu zainteresirani za rješavanje problema. Da bismo imali bolji kvalitet zraka, treba izdvojiti novčana sredstva, konsultovati struku i planirati razvoj u skladu sa zaštitom okoliša. Očigledno je da se navedene stavke kose sa pravcima u kojima se kreću politički interesi.
- Za rješavanje problema zagađenosti zraka i očuvanja okoliša trebalo bi izdvojiti novca koliko se potroši na desetak kilometara autoputa, napravio je poređenje Podić i pri tome iznio i činjenice da je u Bosni i Hercegovini veći prioritet izgradnja skupih tunela i autoputeva, nego zdravlje stanovnika.
Pozadina ovih odluka je odavno jasna, a ogleda se i u tome što se pojedinci ne bi mogli obogatiti rješavanjem pitanja zagađivača i zaštite okoliša, kao što im to polazi za rukom u izgradnji, rekonstrukciji i popravljanju asfalta širom zemlje.
