Alimentacija ili zatvor: Šta donosi nova praksa i zašto je potreban alimentacioni fond?

Neplaćanje alimentacije jedan je od najvećih problema samohranih roditelja, uglavnom majki koje na sve načine pokušavaju da ostvare osnovna prava svoje djece. Osim što ne izvršavaju pravosnažne sudske presude, roditelji izbjegavanjem plaćanja alimentacije čine krivično djelo.

Nadležni organ

Naime, prema članu 223. Krivičnog zakona FBiH u tački 1. navodi se da ko izbjegava davanje izdržavanja za osobu koju je na osnovu izvršne sudske odluke ili izvršne nagodbe sklopljene pred drugim nadležnim organom dužan izdržavati, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. To se jasno vidi i iz presude koju je 3. marta ove godine donio Općinski sud u Zenici protiv Š. S. koji je prvostepeno osuđen na kaznu zatvora od dvije i po godine zbog neplaćanja alimentacije.

Muamer Mehić, direktor Centra za socijalni rad Zenica, kaže za Oslobođenje da se u praksi često dešava da Centar zaprimi prijavu zbog neplaćanja alimentacije.

- Onda mi pokušavamo sa roditeljima da riješimo taj problem, da se ispoštuje pravosnažna sudska presuda kojom su određeni iznos i način plaćanja alimentacije. Nemam podatke koliko se u tužilaštvima vodi takvih postupaka jer obično roditelji to rade bez asistencije Centra za socijalni rad, ističe Mehić.

Naš sagovornik podsjeća na činjenicu da se godinama samo govori o potrebi uspostave alimentacionog fonda na nivou FBiH, ali to nikako da se realizuje.

- Na nivou FBiH bi trebao da zaživi alimentacioni fond iz kojeg bi se isplaćivala sredstva potrebna za izdržavanje djeteta. Ono što je dobra praksa u drugim državama jeste da državne institucije posjeduju fondove iz kojih namiruju alimentaciju koju djeca ne dobijaju od roditelja koji su dužni da je plaćaju, a onda država na sebe preuzima obavezu da taj novac potražuje od tih roditelja i na taj način štiti interes i prava djeteta. Ono što je novina je da je mijenjan Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, gdje je i tu navedeno da je krivično djelo neplaćanje alimentacije. Kada se ovako javno objavi presuda, ljudi pričaju o toj temi i vremenom se zaboravi na taj problem. To treba sistemski riješiti kao u drugim državama i da u ovom slučaju entitet preuzme na sebe tu obavezu, a da onda potražuje novac od onih koji su u obavezi da plaćaju alimentaciju, pojašnjava Mehić.

Kaže da je prije svega potrebna dobra volja na višoj instanci kako bi se uspostavio alimentacioni fond.

- Smatram da, kad se jednom novac stavi u sistem za te svrhe, da će se budžet nadopunjavati prisilnom naplatom ili na drugi način. Država bi time poslala poruku da stoji iza interesa djeteta. Na kraju krajeva, imamo situaciju da svi očekuju pomoć od države, ali tamo gdje i roditelji treba da ispune svoju obavezu, nažalost, ne ispunjavaju je, kaže Mehić.

Jasminka Džumhur, ombudsmenka za ljudska prava BiH, kaže da se sa pozicije zastupnika ljudskih prava uvijek polazi od najboljeg interesa djeteta.

Jasminka Džumhur: Uvijek polazimo od najboljeg interesa za dijete

- Nesporno je drugo pravilo - vladavina prava, da se zakoni moraju primjenjivati i da u slučaju onih koji ih ne primjenjuju moraju biti sankcionisani, odnosno odgovorni za propuštanje zakonskih obaveza. U konkretnom slučaju ombudsmeni pozdravljaju ovu prvostepenu presudu, da se kažnjavaju osobe koje nisu izvršile svoje obaveze. Ovdje se radi o alimentaciji, ali ovo istovremeno otvara mnogo pitanja. Prvo pitanje je šta je najbolji interes u konkretnom slučaju, jer ovo lice će otići na izdržavanje kazne ako presuda bude pravosnažna. Time je i dalje upitno da li će se osigurati plaćanje alimentacije. Drugo je dugotrajnost postupaka kada govorimo o procesu utvrđivanja prava na alimentaciju, visine, izvršenja, obveznici alimentacije često zloupotrebljavaju sistem na način da mijenjaju poslodavce ili umanjuju primanja kako bi izbjegli plaćanje izdržavanja svog djeteta, što je teško razumljivo, rekla je Džumhur za naš list.

Zbog toga, dodaje naša sagovornica, ombudsmeni insistiraju na osnivanju alimentacionog fonda.

- Osim toga, imajući u vidu demografsku situaciju, nizak natalitet, smatramo da se mora eliminisati solidarnost koju ponekad pokazuju poslodavci prema obveznicima alimentacije da čak pomažu u neizvršavanju njihovih obaveza, te da bi i oni morali podlijegati krivičnoj ili drugoj odgovornosti, naglasila je Džumhur.

Ističe da su finansije ključni razlog pa alimentacionog fonda još nema.

- Međutim, uvijek postoji mogućnost preispitivanja preraspodjele unutar budžeta jer govorimo o budućim pokoljenjima. Kad zanemarite djecu u njihovom odrastanju i razvoju, posljedice za društvo su velike u uslovima kad je prosječna starost populacije preko 43 godine. Onda se postavlja pitanje ko će ovo društvo u budućnosti voditi ako prema djeci koju roditelji zanemare kroz konfliktni razvod braka, zanemari i društvo, zaključuje Džumhur.

Zakonsko rješenje

Lana Prlić, zastupnica SDP-a u Predstavničkom domu federalnog Parlamenta pozdravila je donošenje presude suda u Zenici.

Lana Prlić: Moramo vidjeti stanje na terenu uz pomoć centara za socijalni rad

- Drago mi je što je počela sudska praksa da imamo osuđujuće presude za činjenje takvih krivičnih djela. Nemamo podataka koliko je slučajeva neplaćanja alimentacije. Nekako je uvriježeno mišljenje da se time izdržava bivši supružnik/ica, što nije tačno. To je naknada za dijete koju sud utvrdi na osnovu platne liste koju dostave bivši supružnici. Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić je zainteresovan za ovu temu i ima ideju da se osnuje takozvani porodični fond u sklopu kojeg bi bio i alimentacioni fond. Prema posljednjim informacijama koje imam, Ministarstvo na čijem čelu je Delić, radi studiju zajedno sa UNICEF-om kako bi vidjeli stvarno stanje na terenu uz pomoć centara za socijalni rad i sudova i da se vidi koliki je procenat neplaćanja alimentacije kako bi se našlo što bolje zakonsko rješenje. I ja insistiram da se ide u smjeru osnivanja alimentacionog fonda s obzirom da to nije izmišljanje tople vode, jer takva praksa već postoji u zemljama EU, ali i u našem okruženju, rekla je za Oslobođenje Prlić.