Alarm iz ANUBiH: Mladi odlaze, natalitet tone, BiH gubi bitku s demografijom

Promocija zbornika radova pod nazivom "Demografske promjene u Bosni i Hercegovini"Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine/Senad Gubelić

Sa promocije: Ljude iz BiH tjera politička nestabilnost/Senad Gubelić

Sa promocije: Ljude iz BiH tjera politička nestabilnost/Senad Gubelić/OSLOBOđENJE
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Istraživački podaci sakupljeni u zborniku radova “Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine” trebali bi, po ko zna koji put, ukazati na probleme iseljavanja stanovništva iz naše zemlje, kao i na negativne domino-efekte koji se odražavaju na ekonomiju, privredni razvoj i pad nataliteta u našoj zemlji.

Uslov za ostanak

- Odlazak radno sposobnih i mladih ljudi sve je masovniji, a samim tim i posljedice su sve veće, istaknuto je, između ostalog, na jučerašnjoj promociji zbornika radova “Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine” u Akademiji nauka i umjetnosti BiH.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Odlazak produktivne radne snage, što je i bio najveći slučaj proteklih deset godina, za Bosnu i Hercegovinu predstavljao je gubitak značajnog ljudskog kapitala i to ne samo u generacijama koje su otišle, nego i djece koja su njihovi potomci. Natalitet je u padu, a država 30 godina u statusu zemlje u razvoju. Krivac odavno nije ekonomske prirode, nego proističe iz nestabilnost koju politika pruža.

- Podaci koje imamo sugeriraju da Bosna i Hercegovina bilježi negativan neto migracioni balans, što znači da imamo više odlazaka nego dolazaka, kazao je Adnan Efendić, autor jedne od studija i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, te pojasnio da imamo blago učešće ekonomskih faktora na iseljavanje.

Titova šetnja/Damir Deljo

Trpimo posljedice odlaska ljudskog kapitala/Damir Deljo

Prema podacima do kojih su došli istraživači, iz naše zemlje narod iseljava zbog političke nestabilnosti.

- Percepcija nestabilnosti vodi osjećaju nesigurnosti i doprinosi tome da građani žele napustiti Bosnu i Hercegovinu, kazao je Efendić i naglasio da je tu implikacija dosta jasna, građani očekuju ovdje značajniju političku stabilnost, a ona bi mogla umanjiti izražene intencije za napuštanje BiH.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Podaci su negativna ocjena svima koji su posljednjih 30 godina planirali društveni razvoj u ovoj zemlji

Prema navodima našeg sagovornika, zabilježen je i određeni broj povratnika. Njihov procenat je oko 10 posto i u tim postocima su sve generacije, pa i mali broj onih koji su se vratili kao ekonomski potencijal. Pokrenuli su svoje poslove i budućnost trenutno vide u Bosni i Hercegovini. Ipak, ovaj broj ne može parirati ciframa mladih ljudi koji život grade ili planiraju van granica Bosne i Hercegovine.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Zbornik sadrži sedam studija, okupio je 12 autora, a sve s ciljem da se ukaže na problem koji okupira našu zemlju. Zbornik su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. Melika Husić-Mehmedović, a promotori su bili prof. Efendić i prof. dr. Pavle Mijović.

- U uvodu je rečeno da ova spoznaja može koristiti onima koji planiraju aktivnosti društvenog razvoja u ovoj zemlji i donosiocima odluka u parlamentima i vladama, da poduzimaju one mjere koje bi išle u susret preveniranju velike migracije stanovništva Bosne i Hercegovine, poručio je akademik Mirko Pejanović.

Općine formirane nakon Dejtonskog sporazuma bilježe znatno smanjenje broja stanovnika bez kojih na koncu mogu i ostati

Dodao je da uz navedeno veliki problem za našu zemlju koji će se osjetiti i u budućnosti predstavlja pad nataliteta.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Problema je mnogo

- Imamo cjelokupnu spoznaju stanja demografije u BiH, imamo cjelovitu spoznaju kretanja tendencija u oblasti demografskog razvoja i imamo spoznaju da su neki procesi vrlo zabrinjavajući, naglasio je urednik zbornika.

Problem migracije stanovnika, pa i problemi sa kojima se suočavaju povratnici u svoj rodni kraj, narasli su do te mjere da bi ispravan potez bio i ako bi se razmišljalo o formiranju posebne institucije koja bi se bavila samo tim pitanjima. I dok broj problema godinama raste, možemo se samo nadati da će oni koji su podržali štampanje zbornika, a među njima su i Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, Refik Lendo, potpredsjednik FBiH, te Nermin Nikšić, federalni premijer, naći vremena i pročitati alarmantne podatke, a zatim pronaći rješenja za njihovo rješavanje. U međuvremenu, Bosna i Hercegovina ostaje zemlja u razvoju, koja bilježi negativan neto migracioni balans i pad nataliteta.

Cijelo izdanje večerašnjeg O Dnevnika pogledajte u nastavku:

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja