Crne brojke: Samo u ovom dijelu BiH za prvih osam mjeseci poginule 84 osobe
U saobraćajnim nesrećama širom bh. entiteta Republike Srpske (RS) za osam mjeseci ove godine stradalo je 84 osobe, s tim da se povećao broj stradalih nego što je to bilo lani u istom periodu.
Kako je potvrđeno za Nezavisne novine iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), u navedenom periodu evidentirano je 18,2 posto više saobraćajnih nesreća u odnosu na isti period 2024. godine.
Broj teže povrijeđenih osoba je manji za 5,1 posto (431) u odnosu na isti period prethodne godine, a manje je i lakše povrijeđenih osoba za 6,3 odsto (2.173).
- Na području RS se u sedam mjeseci dogodilo 60 saobraćajnih nesreća u kojima je stradalo 70 učesnika u saobraćaju, dok je u istom periodu 2024. godine evidentirano 49 saobraćajnih nesreća u kojima je stradao 51 učesnik. U proteklih sedam mjeseci tekuće godine na području koje pokriva Policijska uprava Doboj evidentirano je najviše saobraćajnih nesreća sa smrtnim posljedicama, i to njih 13, u kojima je stradalo 13 osoba, rečeno je iz MUP-a RS.
Ističu da su najugroženiji bili vozači vozila te da je stradalo njih 22, ali i 13 suvozača, 10 pješaka, te sedam vozača motocikala...
- U avgustu je u saobraćajnim nesrećama stradalo 14 osoba, od čega je na području Policijske uprave Bijeljina u četiri saobraćajne nesreće stradalo pet osoba, navode iz MUP-a RS.
Milija Radović, zamjenik predsjednika Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, za Nezavisne ističe da je, prema navedenim podacima, prosječno 10 stradalih na mjesečnom nivou, što je mnogo više nego lani.
- Lani su za pola godine bile 44 saobraćajne nesreće sa poginulima, u kojima je stradalo 46 osoba. Ove godine imamo veći broj saobraćajnih nesreća sa većim brojem poginulih, a bilo je slučajeva da su poginula dva ili tri lica u jednoj saobraćajnoj nesreći. Tako je sada umjesto teških i lakih povreda došlo do prelijevanja u stradale, pojašnjava Radović.
Navodi da je na prvom mjestu brzina ta koja utiče na posljedice saobraćajne nesreće, te ističe da "što vozite brže - i posljedice će biti gore".
- U 35 do 40 posto saobraćajnih nesreća uzrok je nepropisna i neprilagođena brzina. Također, na uzrok saobraćajnih nesreća utiče i starost voznog parka, a u RS je prosječna starost vozila skoro 18 godina. Starija vozila se deformišu mnogo više nego novija vozila, a ona nemaju ni airbagove naprijed, te na bočnim stranama, odnosno slabije su opremljena, rekao je on.
Napominje da je u BiH, također, primjetan nizak stepen korištenja bezbjednosnih pojaseva.
- Prošle godine je Agencija radila mjerenje indikatora bezbjednosti saobraćaja, te je ustanovljeno da je došlo do smanjenja korištenja pojasa na prednjim sjedištima sa 76 na 67 odsto, što je poražavajući podatak. Naše su procjene da najmanje 10 života izgubimo zbog nekorištenja pojasa, dodaje Radović.
Takođe, kako kaže, uzroci udesa su i alkohol, te korištenje mobitela, kojeg nema u statistikama, jer je, ističe, teško ustanoviti da li je neko koristio telefon.
- Svjedoci smo da je došlo do eksplozije korištenja mobitela od vozača i to sa 6,6 na 12,6 posto. U Banjoj Luci skoro 20 posto vozača koristi telefon, što je svaki peti vozač. No, dvije stvari utiču na ponašanje vozača, a to su strah od kazne i kampanja. Ipak, kaznena politika je na veoma nezavidnom nivou. Ne može kazna za 0,3 do 0,8 procenata alkohola u krvi biti 50 KM, a ako se plati u roku 25 KM. Isto tako ne može biti kazna za 0,8 do 1,5 procenata alkohola u krvi 100 KM, a kad se plati u roku 50 KM, jer neće odvratiti nikoga od činjenja prekršaja. Najmanje kazna u Hrvatskoj je 360 eura. Mi moramo kroz izmjene zakona povećati kazne za alkohol i korištenje mobitela, istakao je Radović.
Ističe da je potrebno više sredstava za finansiranje kampanja tokom kojih bi se kontrolisali vozači, a koje Agencija nema.
- Ne možemo sve sami, moraju svi subjekti u saobraćaju i upravljači puteva preuzeti svoj dio odgovornosti da bi podigli bezbjednost na veći nivo, istakao je Radović.
