Almin Mališević: Privreda BiH se nalazi u godini velikih izazova, ali i prilika
Almin Mališević: Najviše će rasti oni koji se budu brzo prilagođavali
Neophodno je raditi na diversifikaciji tržišta, kaže Almin Mališević, direktor Sektora za industriju i usluge u PKFBiH
Na polovini smo godine koja je počela prilično izazovno, da kažemo za početak kakvi su nam dosadašnji rezultati?
- Prije nego što dam osvrt na rezultate industrije FBiH u 2025, osvrnuo bih se i na 2024. godinu. Stanje na tržištima širom svijeta je bilo nestabilno, što je uzrokovalo onemogućavanje postizanja željenih rezultata bh. industrije. Bh. ekonomija je bila izložena inflatornim pritiscima i padu ekonomske aktivnosti u EU. Tako je ukupni izvoz FBiH u 2024. iznosio 9,6 milijardi KM i u odnosu na 2023. bio je manji za 3,7 posto. Obim industrijske proizvodnje je isto tako imao negativan rezultat u 2024.
Stabilizacija
Kada govorimo o 2025, prvi kvartal je donio nastavak stagnacije iz prethodnog perioda. Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u januaru 2025. je veća za 1,5 posto u odnosu na januar 2024, u februaru je manja za 0,6 posto, u martu je veća za 0,3 i aprilu veća za 0,7 posto. Možemo konstatovati da se u prva četiri mjeseca 2025. industrija FBiH suočava s nekoliko izazova, ali pokazuje i naznake stabilizacije. Statistički podaci ukazuju da industrijska proizvodnja bilježi blagi pad u prvim mjesecima godine, uglavnom zbog smanjenja u sektorima energetike i rudarstva, koji su tradicionalno veliki doprinosi ukupnoj industriji. S druge strane, izvoz industrijskih proizvoda iz FBiH pokazuje blagi rast u prvom kvartalu i početkom drugog kvartala 2025, što je pozitivan znak da su pojedini sektori, poput prerađivačke industrije i proizvodnje dijelova za automobilsku industriju, zadržali konkurentnost i tržišne pozicije. Iako su izazovi i dalje prisutni, naročito u energetskom sektoru i rudarstvu, prerađivačka industrija daje nadu za oporavak, a rast izvoza može biti pokretač budućeg boljeg ekonomskog rezultata.
Brojni su globalni ekonomski problemi koji se prelijevaju i na BiH. Kako se bh. privredni sektori nose sa svime?
- U 2025. industrija Federacije BiH i dalje osjeća posljedice globalnih ekonomskih turbulencija. Povećane cijene energenata i sirovina značajno utiču na proizvodne troškove, što dovodi do smanjenja proizvodnje i pada konkurentnosti. Također, problemi transportnih firmi iz BiH utiču na smanjenje protoka robe i povećanje cijena transporta. I pored mnoštva problema u prerađivačkoj industriji, ovaj sektor uspijeva održavati nivo izvoza i stabilnost proizvodnje. Globalna ekonomska nesigurnost i promjene u potražnji za izvoznim proizvodima dodatno su otežali razvoj industrije, ali zahvaljujući prilagodljivosti bh. kompanija i fokusiranju na konkurentne izvozne proizvode, industrija pokazuje otpornost. Kada govorimo o najavljenim carinama od 35 posto na proizvode iz BiH koji se izvoze na američko tržište, iako one nisu stupile na snagu, bh. kompanije koje izvoze na ovo tržište već osjećaju posljedice. Smanjen je obim narudžbi i usporene isporuke. Kada stupe na snagu, carine od 35 posto će znatno povećati cijenu bh. proizvoda na američkom tržištu, što bi ih učinilo manje konkurentnim u odnosu na proizvode iz drugih zemalja. Sektori koji su najveći izvoznici u SAD-u, poput namjenske industrije, metalske i drvne industrije će biti i najviše pogođeni. Bh. privreda je primorana da traži nova tržišta za svoje proizvode.
Metalski i elektrosektori su ključni stubovi industrije FBiH
Da li su metalski i elektrosektori i dalje perjanice naše industrije?
- Metalski i elektrosektori su i dalje ključni stubovi industrije FBiH i važne izvozno orijentisane grane. Međutim, kako bi zadržali tu poziciju, potrebna su ulaganja u modernizaciju proizvodnje, inovacije i jačanje konkurentnosti na međunarodnom tržištu. Metalska industrija u ukupnom izvozu FBiH čini više od 37 posto, što je čini najvažnijim industrijskim sektorom po svim ključnim parametrima - proizvodnji, izvozu i broju zaposlenih. I dalje Njemačka ostaje najvažnije izvozno tržište za bh. metalsku industriju, unatoč određenim oscilacijama u trgovinskoj razmjeni. Važno je napomenuti da je došlo do smanjenja izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda. Elektroindustrija je zabilježila povećanje uvoza, dok je izvoz smanjen, što ukazuje na potrebu za jačanjem konkurentnosti i diversifikacijom tržišta.
Kakvo je stanje u automobilskoj industriji koja se posljednjih godina suočava sa brojnim problemima?
- I pored brojnih izazova sa kojima se suočava automobilska industrija BiH, u 2024. ostvaren je rast izvoza od 10 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najznačajnija tržišta za bh. automobilsku industriju su Njemačka, Austrija i Italija. Glavni izvozni proizvodi su metalni proizvodi kao što su aluminijske felge, izduvni sistemi i različiti proizvodi od metala. Izazov predstavlja i nedostatak kvalifikovane radne snage. Postoji manjak stručnog kadra i inženjera potrebnih za tehnološki napredne procese. Kao i u drugim sektorima, postoje potencijali i prilike. Važno je raditi na privlačenju stranih investitora u automobilski sektor, naročito za proizvodnju komponenti za električne i hibridne automobile, što je u skladu sa globalnim trendovima.
Privredna komora uspješno provodi i brojne projekte, koji su trenutno najznačajniji?
- Privredna komora FBiH je asocijacija privrednih subjekata i zastupnik interesa privrede prema nadležnim organima usmjerenih na podršku privredi, unapređenje poslovnog okruženja i jačanje međunarodne suradnje. Među ključnim aktivnostima je aktivno učešće u izradi strateških dokumenata, odnosno sektorskih strategija u okviru industrije FBiH. Strategija razvoja industrije tekstila, odjeće, kože i obuće FBiH za period 2024-2033. je završena i usvojena u Parlamentu FBiH. Strategija razvoja metalskog i elektrosektora FBiH, Strategija razvoja drvne industrije FBiH, Strategija razvoja industrije građevinskog materijala FBiH su u početnim fazama izrade i one će kreirati dalji razvoj sektora. Također, rad na Zakonu o inovacionoj djelatnosti FBiH i na drugim zakonskim i podzakonskim dokumentima su trenutne aktivnosti u Komori.
Tranzicija
Organizacija međunarodnih konferencija sa aktuelnim temama kao što su održivost i cirkularna ekonomije, digitalizacija i sl. Organizacija B2B susreta u svim oblastima od interesa za ekonomiju BiH. Kroz svoj Centar za edukaciju PKFBiH pruža različite vrste obuke za preduzeća i druge zainteresovane.
Šta nas to očekuje tokom 2025?
- Privreda BiH se nalazi u godini velikih izazova, ali i određenih prilika, zavisno od sektora i pristupa koji budu primijenjeni. I dalje se očekuje nastavak smanjene potražnje na izvoznim tržištima. Slabljenje privrede EU, posebno Njemačke, direktno pogađa bh. izvozno orijentisane sektore (metal, elektro, autoindustrija). Najpogođenije kompanije su one koje zavise od jedne ili dvije zemlje kao tržišta i malog broja kupaca. Geopolitičke nestabilnosti i trgovinske barijere predstavljaju izazove koji otežavaju poslovanje i utiču na slabe izvozne rezultate firmi. Najavljeno uvođenje carina od 35 posto iz SAD-a će biti veliki problem za bh. privredu. EU uvodi stroge zahtjeve za karbonski otisak proizvoda, što će bh. industriju natjerati na bržu tranziciju prema čistijoj proizvodnji, ali i povećane troškove. One industrije koje nisu pripremljene za zelenu transformaciju biće pod pritiskom. Teško će biti i MSP-ovima bez digitalizacije, a bez pristupa e-trgovini, modernoj tehnologiji i obukama mnogi će teško pratiti promjene tržišta.
Pozitivna kretanja se očekuju u IT i digitalnim uslugama, gdje se očekuje dalji rast outsourcing sektora kao što je programiranje, IT podrška, inženjering. Također, projekti energetske efikasnosti, solarnih elektrana i cirkularne ekonomije sve više privlače strane i domaće investicije, što predstavlja značajan potencijal za dalji razvoj.
Neophodno je raditi na diversifikaciji tržišta, digitalnoj i zelenoj transformaciji - uvođenje softverskih alata, e-prodaje, ulaganje u energetsku efikasnost. 2025. će biti godina testiranja otpornosti bh. privrede. Najviše će rasti oni koji se budu brzo prilagođavali, ulagali u ljude i nove tehnologije i tražili šanse i izvan tradicionalnih tržišta.
