Žrtve rata traže smjenu glavnog tužioca BiH Milanka Kajganića: Ovo su razlozi

Više udruženja koja okupljaju žrtve rata i članove porodica ubijenih uputilo je Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka i smjenu Milanka Kajganića, glavnog tužioca Tužilaštva BiH zbog, kako navode, teških povreda službene dužnosti.

Zahtjev su potpisala udruženja Majke enklave Srebrenica i Žepa, Žena Podrinja, Majke Srebrenice, Žene Srebrenice, Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995, Unija civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, Unija civilnih žrtava rata Federacije BiH, Udruženje porodica ubijenih žrtava na Uborku i Sutini, Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija te Udruženje žrtava i svjedoka genocida.

U dokumentu se navodi da se zahtjev podnosi na osnovu Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, posebno odredbi koje se odnose na disciplinsku odgovornost tužilaca, nadležnosti VSTV-a i Ureda disciplinskog tužioca, disciplinske mjere, kao i principe zakonitosti, profesionalnosti i efikasnosti rada tužilaštva.

Izostanak optužnica

Podnosioci zahtjeva tvrde da postoje ozbiljni i osnovani razlozi za sumnju da je glavni tužilac BiH nesavjesno obavljao svoju dužnost, uključujući, kako navode, selektivnu primjenu zakona, izostanak institucionalne reakcije u predmetima od visokog javnog interesa te narušavanje povjerenja javnosti u pravosudne institucije.

Posebno se ukazuje na, kako je navedeno, neopravdana kašnjenja u preduzimanju istražnih i predistražnih radnji u predmetima ratnih zločina, koji se godinama nalaze u fazi predistražnih postupaka bez valjanog obrazloženja, čime, prema navodima iz zahtjeva, nije ispoštovan standard razumnog roka.

Udruženja dodatno ističu izostanak optužnica za opsadu Sarajeva i druge sistemske i dokumentovane ratne zločine, navodeći da takvo postupanje ima teške posljedice po prava žrtava i njihovih porodica, ispunjavanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine te kredibilitet Tužilaštva BiH.

U zahtjevu se također navodi da nepostupanje u ovim predmetima predstavlja povredu dostojanstva žrtava, jer im se uskraćuje pravo na pravdu i produbljuje retraumatizacija.

Veličanje ratnih zločinaca

Kao poseban problem istaknuto je neadekvatno postupanje u slučajevima negiranja ratnih zločina, govora mržnje i glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca. Kao primjeri navedeni su mural Ratka Mladića u Banjoj Luci i postavljanje spomen-ploče na Vracama, za koje se navodi da istrage nisu pokrenute, iako, prema tvrdnjama podnosilaca, postoje osnovi sumnje da su počinjena krivična djela propisana važećim zakonima Bosne i Hercegovine.

Na kraju zahtjeva se zaključuje da izostanak reakcije Tužilaštva BiH u navedenim slučajevima predstavlja ozbiljnu profesionalnu i institucionalnu odgovornost glavnog tužioca, zbog čega se od VSTV-a BiH traži pokretanje disciplinskog postupka i njegovo razrješenje s dužnosti.