"Željeli su da mi kosti truhnu" - Obilježena godišnjica otvaranja logora za Bošnjake i Hrvate

Na mjestu gdje je 1. aprila 1992. godine otvoren koncentracioni logor za Bošnjake i Hrvate u Batkoviću kod Bijeljine danas je obilježena 33. godišnjica logora koji je zatvoren krajem 1995. godine. 

Kroz logor Batković prošlo je oko 4.000 logoraša, blizu 100 je ubijeno, a da niko od političkog i vojnog vrha tadašnje Republike Srpske nije odgovarao. 

Zašto čovjek bježi od mira?

Nema lijepih metoda ubijanja nedužnih: Od koncentracionih logora do Golog otoka

Pred Okružnim sudom u Bijeljini vodio se proces protiv trojice čuvara, ali, kako je istaknuto danas, nisu odgovarali oni koji su osnovali i komandovali logorom smrti. 

- U ovom logoru su prošli ljudi iz Vlasenice, Brčkog, Bihaća, odnosno Krajine, Srebrenice... Dakle, iz gotovo svih dijelova Bosne i Hercegovine. Ovo je logor koji je prvi osnovan i posljednji zatvoren, kazao je Mehmed Đezić, predsjednik Udruženja logoraša "Janja - Bijeljna". 

Skupu u Batkoviću obratili su se potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković, koji je rekao da se stvari od 1992. godine nisu značajno promijenile i da Bošnjaci u ovom entitetu žive u nekoj vrsti socijalnog logora. Obratio se i potpredsjednik Narodne skupštine RS-a Mirsad Duratović, koji je jedan od rijetkih koji je sudskim putem dobio bilo kakvu satisfakciju za zatvaranje u prijedorske logore smrti, javlja Fena.

Predsjednik Saveza logoraša BiH Seid Omerović istakao je kako se mora očuvati kultura sjećanja, a predsjednici udruženja logoraša iz Tuzle, Brčkog i Unsko-sansog kantona govorili su o torturama koje su uspjeli preživjeti. 

- Živ sam, ali rane ostaju. Nisam ih molio, tražio sam samo jednom od njih da me ubiju, ali su rekli da hoće kosti da mi truhnu, prisjetio se Nedim Mustačević, predsjednik Udruženja logoraša TK. 

Novinar i književnik Jusuf Trbić i advokat Duško Tomić godinama pričaju istinu o događajima u Batkoviću. 

- Sljedeće godine trebali bi organizovati čas historije za mlade, jer mi stariji odlazimo, a mladi ne znaju dovoljno o Batkoviću i drugim stratištima, rekao je Trbić. 

Samir Baćevac potpredsjednik Skupštine Grada Bijeljina podsjetio je kako se ovih dana u Bijeljini obiljeđava Dan oslobođenja, te je pitao od koga je Bijeljina oslobođena. Ističe kako je i logor Batković dokaz početka srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu 1. aprila 1992. godine. 

Poslije obilježavanja godišnjice otvaranja logora Batković u Janji je obilježena 32. godišnjica rušenja Atik i Džedid džamije, te godišnjica podizanja spomen-obiježja civilnim žrtvama agresije na BiH.