Zelena budućnost na ugljenim temeljima: BiH pred energetskom prekretnicom

Kompletna rudarska industrija, koja je decenijama predstavljala okosnicu ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine, moraće proći kroz tranziciju.

U tom pravcu, Svjetska banka je odobrila više od 80 miliona eura za finansiranje Projekta pravedne tranzicije u Federaciji BiH. Novac je namijenjen finansiranju projekata u odabranim regijama bogatim ugljem, a planirano trajanje njegove implementacije je od 2025. do 2030. godine.

Neizbježan proces

- Cilj nam je da ovaj proces provedemo na human i ekonomski održiv način, prelaskom na ekološki prihvatljivije izvore električne energije. Pravedna tranzicija podrazumijeva ne samo zatvaranje rudnika već i zbrinjavanje radnika, podršku razvoju lokalnih zajednica koje su ekonomski rast temeljile na industriji uglja. Projekt obuhvata prenamjenu bivših rudničkih površina u Banovićima, Zenici i Kreki, te podržava zatvaranje rudarskih jama u Zenici. Pored toga, na rudničkom zemljištu u Banovićima i Kreki planirana je instalacija postrojenja za obnovljive izvore energije uz otvaranje novih radnih mjesta, najavio je Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije.

Rudari u Bosni i Hercegovini upoznati su sa planovima vezanim za zelenu tranziciju, ali smatraju da su rudnici još potrebni našoj zemlji i njenim stanovnicima.

BiH se mora posvetiti obnovljivim izvorima energije, poruka je iz Svjetske banke

- Dio sredstava će biti izdvojen s ciljem realizacije odluka o zatvaranju Rudnika mrkog uglja u Zenici. Kada su u pitanju Kreka i Banovići, radi se o izgradnji određenih objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, solarnih elektrana. To su dijelovi površinskih kopova, gdje je završena eksploatacija uglja, te su oni rekultivisani. Po toj strategiji koja je predmet svih analiza, za Kreku i Banoviće se planira da rade do zadnjeg roka, odnosno do 2050. godine, ispričao nam je Sinan Husić predsjednik, Samostalnog sindikata radnika rudnika u FBiH.

Projektom pravedne tranzicije potvrđuje se opredijeljenost Vlade Federacije BiH da podrži rudarske zajednice na putu prema održivoj i pravednoj energetskoj tranziciji. Ministar Lakić, koji je u petak posjetio Tuzlu, izričito je naglasio da građani, članovi rudarske zajednice, neće biti ostavljeni po strani.

Tranzicijski proces je neizbježan, a energetski stručnjaci iz BiH smatraju da je trenutno najvažnija podnošljiva dinamika i podrška iz fondova Evropske unije.

- Taj proces u BiH treba da bude postepen do 2050. godine, jer mi još moramo računati na proizvodnju uglja. U tom kontekstu i do tog perioda potrebno je izgraditi zamjenske energetske kapacitete u našoj državi. Oni su, pored sunca i vjetra, također i hidropotencijali naše zemlje, a ne treba bježati ni od moderne nuklearne tehnologije. To je jedan dugoročniji proces, u međuvremenu treba sve pripremiti, izgraditi objekte i odškolovati naše ljude. Nažalost, javni sektor to vrlo slabo radi i nemamo dugoročnih efekata, kazao nam je Edhem Bičakčić, osnivač i glavni inženjer BiH CIGRE.

Edhem Bičakčić:
Najveći kapaciteti su na Drini

Granica sa Srbijom

On ističe da se u Bosni i Hercegovini koristi svega 40 posto hidropotencijala, te da nema razloga da se taj sektor ne razvija.

- Ekološki osviješteni projekti, kao što je, recimo, sistem elektrana na rijeci Bosni, rješavao bi istovremeno više problema. Pored proizvodnje energije, rješavale bi se poplave, a čistio bi se vodotok i od industrijskih zagađenja. A tek najveći kapaciteti su na Drini, za šta treba potpisati sporazum o granici sa Republikom Srbijom. Također, Glavatičevo u gornjoj Neretvi jedan je kapitalni projekt o kojem se može govoriti tokom tranzicije, zaključio je Bičakčić, koji je i bivši direktor Elektroprivrede BiH.