Zbog čega građani BiH dižu manje kredite? Ili moraju ili žele prividni luksuz
“Ne gubite vrijeme, super brzi kredit”, “Novac do plate za pet minuta”, “Uzmi novac sada”. Ovo su samo neke od marketinških poruka koje građane pod pritiskom velikih troškova života lako dovedu do čestitke za odobreni kredit.
Prividni luksuz
Prazan novčanik građani Bosne i Hercegovine sve više pune nenamjenskim, brzim kreditima. Poželjni su i manji iznosi. Razloga je mnogo - registracija vozila, polaganje vozačkog ispita, ogrjev, praznici, ljetovanja, skuplji komadi odjeće... Pored onih građana koji su primorani da se zaduže, imamo i one koji se zadužuju radi prividnog luksuza.
- Takvih mi nije žao. Ako neko želi živjeti iznad svojih mogućnosti i pritom se kreditno zadužiti, to je neodgovorno. Uvijek će to doći na naplatu, pa će živjeti još lošije. Ne možemo se porediti sa ljudima koji mogu sebi priuštiti što god žele, moramo paziti na sebe, na svoj proračun, na svoje potrebe, domaćinski gospodariti onim što imamo. Svako to poređenje vodi, na kraju krajeva, i u nedostatak novca i u lošije raspoloženje, kaže nam Marin Bago iz mostarskog Udruženja za zaštitu potrošača Futura.
Dragan Jošić iz Udruženja potrošača Reakcija Banja Luka smatra da smo postali potrošačko društvo u kojem je naglasak na materijalnom.
- Uzimajući u obzir to i dostupnost brzih kredita, tog lakog novca, sve više i više naši građani podižu te kredite zarad nekih prohtjeva. Kupujemo telefone koji koštaju dvije, tri hiljade KM. Reklame o brzim kreditima, online, bez odlaska u banku, stalno nam odnekud iskaču, tako da nas ta jednostavnost i dostupnost lakog novca vode podizanju kredita. Moram reći i da građani, kada dižu ove namjenske kredite za kupovinu, opremanje, rekonstrukciju stana i za slične stvari, tu onda gledaju svaki zarez kada je riječ o kamatama. Kada se radi o mikrokreditnim organizacijama, gdje su kamate 25-30 posto, tu im to nije bitno, samo dajte da uzmem kredit, rekao je Jošić za naš list.
Ekonomista Igor Gavran cijeni da to što u našoj zemlji raste popularnost nenamjenskih, brzih kredita, govori dijelom o potrebi velikoj broja građana za pozajmljivanjem novca za osiguranje egzistencije ili vraćanje prethodnih dugova, a koji zbog ranijih dugova ili drugih razloga nisu u mogućnosti dobiti “normalan” kredit od banke.
- Drugi dio tražnje čine naivni, finansijski nepismeni građani, koji pogrešno shvataju ove kredite kao dobru priliku da sebi omoguće trošenje preko mogućnosti i potreba. Kamate za ovakve kredite su uglavnom drastično više i skoro se približavaju legalnom lihvarstvu, govori Gavran, napominjući da nizak nivo ekonomske pismenosti otvara prostor finansijskom ropstvu.
- Iz možda manjih financijskih problema koji su vas naveli na tu pozajmicu možete doći u ogromne probleme. Imamo i one koji lakom i brzo dostupnom novcu ne vjeruju, te one koji u očaju posežu za ne tako idealnim rješenjima, ali im se čini da drugog izlaza nemaju. Mi, nažalost, imamo i tragičnu situaciju da neki teški bolesnici ne mogu dobiti neophodne lijekove i terapije ili im nadležni nonšalantno kažu da “mogu lijekove sami kupiti, pa će im refundirati trošak”, a ti ljudi možda ne mogu kupiti ni dovoljno hrane. I onda nema smisla u tim situacijama nekome mudrovati kako neko rješenje nije najbolje. Mnogi kreditori računaju na finansijsku nepismenost i na bezizlazne situacije te na tome besramno zarađuju. Jednostavno, riječ je o lihvarenju, a ne etičkom poslovanju. Zašto doprinositi nečijem bogaćenju na vašim poteškoćama?!, rekao je Gavran.
Sitna slova
Ekonomski analitičar Admir Čavalić za naš list kaže da je do povećane potražnje za brzim nenamjenskim kreditima došlo, između ostaloga, zbog pada životnog standarda građana.
- Ovi krediti mogu biti korisni ako se iskoriste namjenski - kako bi se privremeno riješila neka finansijska blokada, investiralo ili dobila neka mogućnost za lični karijerni ili bilo kakav drugi razvoj. Međutim, to je manji broj slučajeva. Koji su problemi ovih kredita? Skuplji su od klasičnih kredita, zatim pitanje rokova vraćanja, iskorištenost ovih kredita: Da li oni zaista kreiraju novu vrijednost ili se koriste kako bi se očuvala tekuća potrošnja domaćinstva?! Sve u svemu, građanima savjetujem oprez, da se dobro informišu i čitaju sitna slova, upozorio je Čavalić.
