Zatvorske kazne: Napade na prosvjetne radnike tretirati kao napade na službena lica
Sve su učestaliji napadi na prosvjetne radnike
Delegatkinje SDP-a u Domu naroda federalnog Parlamenta Belma Kapo, Jelena Pekić i Kristina Petrović podnijele su inicijativu za izmjenu Krivičnog zakona FBiH na način da se napadi na prosvjetne radnike tretiraju kao napadi na službena lica.
Odgoj i obrazovanje
Naime, u članu 359. Krivičnog zakona FBiH predviđene su kazne za napad na osobe koje imaju status službenih lica, a delegatkinje predlažu da se doda član 359a, koji bi tretirao iste kazne i u slučaju napada na prosvjetne radnike u vršenju njihovog posla odgoja i obrazovanja.
- Dakle, ko napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti prosvjetnog radnika u vršenju poslova odgoja i obrazovanja, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana prosvjetni radnik lakše tjelesno ozlijeđen ili je krivično djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno uz prijetnju upotrebom oružja, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana prosvjetni radnik teško tjelesno ozlijeđen, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina zatvora, pojasnila je Kapo za naš list.
Belma Kapo: Inicijativa je spremljena kroz razgovore sa snidikalistima
Inicijativa je uslijedila nakon sve češćih, kako verbalnih tako i fizičkih napada na prosvjetne radnike, uz prijetnju hladnim i vatrenim oružjem.
- U posljednjih godinu dana, u Federaciji je registrovano više od petnaest slučajeva nasilja nad prosvjetnim radnicima u vršenju njihovog vrlo odgovornog posla - odgoja i obrazovanja djece i adolescenata. Mi smo imali kontakte sa sindikatima, kako osnovnog tako i srednjeg obrazovanja, i došli smo do ove inicijative za izmjenu i dopunu Krivičnog zakona FBiH, ističe Kapo.
Ubrzo su dobili odgovor od federalnog ministra pravde Vedrana Škobića.
- Inicijativa za izmjene Kaznenog zakona FBiH kojim bi se napad na prosvjetnog radnika propisao kao posebno kazneno djelo bit će predmetom razmatranja u okviru priprema sveobuhvatnih izmjena i dopuna Kaznenog zakona ili izrade novog, odgovorio je Škobić.
Kapo naglašava da svakako prvo treba raditi na prevenciji jer, kako kaže, kad se nešto dogodi, tada je kasno za onoga ko je preživio bilo kakvu traumu, psihičku ili fizičku. Poručuje da je cilj inicijative za izmjenom zakona još jedna mjera zaštite prosvjetnih radnika.
Edina Čomić, predsjednica Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH, kaže za Oslobođenje da je Sindikat dugo zagovarao ovu inicijativu.
- I ovom prilikom zahvaljujem predlagačima inicijative, jer je to nešto što i mi želimo. Jer, ne samo da radimo odgovoran posao, nego radimo posao koji je u posljednje vrijeme nekako svrstan u kategoriju opasnijih poslova u pojedinim školama. Zato smatram da je sada više nego ikad potrebno da se usvoje izmjene zakona i nadam se da će i ostali parlamentarci imati sluha i razumjeti koliko je to u ovom trenutku neophodno da bismo se zaštitili, rekla je Čomić.
Naša sagovornica ističe da svaki zakon i kazna postoje ne samo zbog toga da bi se oni koji su to učinili kaznili nego i zbog toga da oni koji bi imali namjeru da to učine prvo dobro razmisle o tome.
- Reći ću da smo unazad dvije godine imali ubijenih i ranjenih prosvjetnih radnika u našoj zemlji, čini mi se više nego policajaca, što ukazuje na veliki problem. Uskoro će godišnjica od nemilog događaja u Sanskom Mostu, kada je samo u jednom trenutku u školi ubijeno troje ljudi. Nadamo se da će parlamentarci na kraju izglasati ove izmjene zakona, kaže Čomić.
Sportske aktivnosti
Na kraju dodaje da je teško izdvojiti samo jedan segment zbog čega se mladi odlučuju da napadnu nastavnike i profesore, bilo da su to odnosi u porodici, uticaj društvenih mreža ili nešto treće.
- Svi problemi koje ste spomenuli slažu kockice mozaika da se stvori jedno takvo društvo. I društvene mreže, možda i nedostatak vremena koje roditelji provode sa svojom djecom, nedostatak sportskih aktivnosti koje su nekad bile besplatne gdje su mladi mogli kvalitetno da troše svoje vrijeme, sve to pomalo utiče, ali pomalo ima i uticaja sa strane. Mi smo prije govorili - to kod nas ne može da se desi, to nas podsjeća na Ameriku. Međutim, puno je stvari koje se dešavaju na našim prostorima i koje podsjećaju na Ameriku, a ne može se govoriti da je doneseno sa strane, jer smo to sada postali i mi, kaže Čomić.
