Zatvaranje Hormuškog moreuza moglo bi izazvati globalni ekonomski udar: BiH nije izuzetak

Rast cijena nafte, plina i električne energije, a time i hrane, te novi talas inflacije – sve su to realne posljedice koje bi mogle zadesiti svijet ukoliko Iran odluči zatvoriti Hormuški moreuz, ključnu tačku za transport nafte. Ni Bosna i Hercegovina ne bi bila pošteđena.
Iako se sukobi dešavaju hiljadama kilometara dalje, ekonomski efekti mogu se vrlo brzo preliti i na naše prostore. Dovoljna je i najava zatvaranja ovog strateškog morskog prolaza, kroz koji se, prema procjenama stručnjaka, dnevno transportuje oko 20 miliona barela nafte, da tržišta reaguju panično i da cijene naglo porastu.
Energetski ekspert Davor Štern podsjetio je na situaciju iz posljednjeg kvartala 1998. godine, kada su glasine o mogućem zatvaranju Hormuškog tjesnaca dovele do skoka cijene nafte na tada rekordnih 140 dolara po barelu. Iako se radilo o kratkotrajnom efektu i tada se govorilo o američkom napadu na Irak, tržišta su reagovala burno, piše N1.
Na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini već se mogu primijetiti više cijene goriva u odnosu na prethodne sedmice. Građani primjećuju da se ovakvi skokovi cijena dešavaju i bez vidljivog povoda, dok aktuelni sukob već utiče i na tržište električne energije. Poskupljenje nafte i plina uzročno-posljedično dovodi do rasta cijene struje.
Stručnjak Amer Jerlagić ističe da je cijena pikovske energije, one koja se koristi od 8 do 20 sati, trenutno 80 eura po megavat-satu, dok je prethodne sedmice iznosila 60 eura. To je rast od preko 30 posto u samo sedam dana. Kako domaće elektroprivrede sve više prelaze na tržišni model snabdijevanja, ovo povećanje cijena bi se moglo direktno odraziti i na krajnje potrošače.
Iako tržišta i građani s razlogom strepe, ekonomista Admir Čavalić poziva na oprez pri prognoziranju najcrnjih scenarija. On smatra da se ne treba unaprijed govoriti o dvocifrenim stopama inflacije i da, iako su mnogi proizvodi i usluge direktno ili indirektno vezani za cijenu nafte, efekti bi mogli biti kratkoročni. Dugoročno gledano, tržišta se, kaže, obično brzo stabilizuju.
S druge strane, na terenu već ima posljedica. Nakon što su ambasade BiH u sukobljenim regijama zatvorene, evakuisano je oko deset državljana iz Irana i Izraela, a još jedan zahtjev za evakuaciju iz Teherana je u obradi.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković naglašava da ne postoji jedinstven stav o podršci nijednoj strani u sukobu, te apeluje da diplomatija što prije preuzme kontrolu. Upozorava i na potencijalnu eskalaciju sukoba koja bi mogla prerasti u globalni problem s ozbiljnim sigurnosnim, migracijskim i ekonomskim posljedicama.
Bosanskohercegovački građani, koji se već nose s potrošačkom korpom od preko tri hiljade maraka i prosječnom platom od nešto više od hiljadu, teško bi podnijeli novi udar na životni standard. U trenutku kada mnogi već preživljavaju s kraja na kraj, svaki dodatni skok cijena osjeća se direktno i bolno.