Zakon postoji, ali žene i dalje ubijaju: Kako zaustaviti monstrume
Od institucija se očekuju odgovori i zaštita žrtve/Senad Gubelić
U federalnom Parlamentu danas je održana tematska sjednica o “Sistemskom odgovoru na nasilje u porodici i nasilja prema ženama, uključujući i pitanja sistemskog odgovora na slučajeve nasilja prema djeci”. U raspravi su učestvovali predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, ali i predstavnici nevladinih organizacija.
Sjednica je počela minutom šutnje za svirepo ubijenu Aldinu Jahić koju je u Mostaru ubio Anis Kalajdžić.
Dodatni pritisak
Alma Kratina (DF), predsjednica Komisije za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, istakla je problem provođenja Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u FBiH koji, kako kaže, ostaje mrtvo slovo na papiru bez donošenja podzakonskih akata. Dodala je da je Vlada FBiH imala obavezu da to uradi do kraja septembra.
- U novembru smo i mislim da je ova sjednica posebno važna i zbog toga da izvršimo dodatni pritisak na Vladu, da učini ono što je već bila obavezna učiniti, kaže Kratina.
Izrazila je saučešće porodici ubijene Jahić, žrtvi femicida.
- Mi, nažalost, stalno svjedočimo o ovakvim stravičnim slučajevima nasilja i tim je naša obaveza, kao odgovornih ljudi, da o ovome ne prestanemo govoriti do momenta dok se ne poduzmu sve mjere od nadležnih institucija i dok ne budemo zaštitili žrtve, kaže Kratina.
Amra Hamidović, pravna savjetnica u Misiji OSCE-a u BiH, između ostalog, rekla je da je reintegracija žrtve nasilja u društvu jako bitna.
- Bez osnaživanja, zaposlenja, pronalaska socijalnog stanovanja ne možemo govoriti da žrtva normalno nastavi život nakon nasilja. U pogledu nasilja u porodici i nasilja nad djecom neophodno je istaći da su ova dva fenomena povezana. Bitan segment rada Misije OSCE-a je na koji način sistem odgovara na žrtve trgovine ljudima. Najveći broj identificiranih žrtava trgovine ljudima su djeca, a posebno su ranjiva djeca koja dolaze iz manjinskih zajednica. Najčešći oblici eksploatacije su prisilno prosjačenje, prisilni dječiji brakovi i seksualna eksploatacija. Potrebno je donijeti niz promjena u samom sistemu zaštite i procesuiranja ovih djela, kaže Hamidović.
Kada je riječ o trgovini ljudima, dodala je da ono što je evidentno jeste da su ove radnje potcijenjene.
- O prisilnom prosjačenju se govori kao o nečemu što je običaj. Trgovina ljudima je krivično djelo i nije običaj. Osim pravne kvalifikacije, iako imamo kvalitetne zakone u tom smislu, potrebno je jačati kapacitete i da profesionalci znaju prepoznati krivično djelo trgovine ljudima, rekla je Hamidović.
Zastupnik DF-a u Predstavničkom domu PFBiH Sanel Kajan rekao je da, kad je riječ o nasilju u porodici, nad ženama i djecom, govorimo o sistemskom odgovoru koji je godinama nedostajao, a što plaćamo ljudskim životima.
- Imamo zastrašujuću ulogu društvenih mreža na kojim se ostavljaju komentari koji opravdavaju ubistvo žene. Žrtva je ubijena jednom, a komentari u kojima se opravdava ubistvo - ubijaju je još jednom. Oni koji potiču na nasilje trebaju biti uhapšeni i kažnjeni. Dolazim iz grada gdje je počinjeno posljednje ubistvo. Ovim putem pitam nadležne u HNK-u: Zašto u Mostaru već decenijama izostaju redovne policijske patrole? Koliko je policijskih službenika raspoređeno na terenu, a koliko u administraciji? Koliko policijskih službenika je angažovano u noćnim smjenama? Koliko je prijava nasilja zaprimljeno u posljednjih pet godina i koliko je završilo sudskom obradom, upitao je Kajan.
Oružje na sve strane
Dodao je da je nasilje u porastu, kao i zabrinutost građana, dok je oružje dostupno više nego ikada.
Delfa Dejanović (HDZBiH), zastupnica u Predstavničkom domu PFBiH, podsjetila je da je izmijenjen Krivični zakon, u koji je uveden femicid.
- Jesmo li spriječili počinitelja da ubije ovu djevojku? Nismo. Zakoni su dobri onoliko koliko se dobro provode. Poražavajući su podaci koje dobijamo. Kazne koje su propisane su preniske i povjerenje u sustav je izostalo, kaže Dejanović.
