Zakon o sprečavanju sukoba interesa: "HDZ ne želi ostaviti mogućnost da bude preglasan"
Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti, jedan od 2+1 preostalih zakona koje Bosna i Hercegovina treba usvojiti kako bi EU otvorila pregovore sa našom zemljom, u žiži javnosti je već godinama. Radna grupa stranaka državne koalicije uspjela je usaglasiti veći dio stavki zakona, no, nezvanično je HDZ-u BiH problematična Komisija koja bira radno tijelo koje će provoditi zakon. EU insistira da se takva odluka izglasa dvotrećinskom većinom. U članu koji se odnosi na sastav tog radnog dijela HDZBiH traži izričito osiguravanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda, plus jedan iz reda Ostalih.
Korak unazad
Dr. Davor Trlin, profesor ustavnog prava na Internacionalnom univerzitetu Burch, ističe da “novi” zakon o sprečavanju sukoba interesa traje od 2013, kada su usvojene izmjene i dopune trenutno važećeg zakona, čime je oduzeta nadležnost CIK-u BiH da odlučuje o sukobu interesa.
- Osnovana je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa koja se popunjava zastupnicima i delegatima PSBiH. Ovo je mehanizam prevencije korupcije i štićenja javne službe, ali ga kod nas čine izabrani političari, što je presedan u savremenim demokratskim državama Zapada okrenutim vladavini prava, kaže prof. dr. Trlin.
Dodaje da se od novog zakona očekivalo da će se osnovati nova, administrativno, budžetski i politički nezavisna komisija koju će popunjavati stručna i ugledna lica iz akademskog i profesionalnog života.
- Konsocijacijski mehanizmi su osigurači u konsocijacijskim demokratijama (kakva je i BiH) heterogenog, segmentiranog društva, a posebno onim koja su postkonfliktna društva, gdje vlada nepovjerenje među kulturnim segmentima. Takvi mehanizmi su sastavni dio procesa odlučivanja u političkim institucijama, ali imati takve mehanizme u stručnim tijelima je neprihvatljivo, naglašava prof. dr. Trlin.
Ističe da u predstavničkim tijelima BiH postoje svi poznati konsocijativni mehanizmi, te oni koji proizlaze iz federalizma.
- Međutim, u svim navedenim institucijama govorimo o političkim odlukama, dok u Komisiji govorimo o stručnom tijelu koje služi za prevenciju društvenih opasnosti koje prijete javnoj upravi i imovini države. U takva tijela je neprihvatljivo da se ugrađuju bilo kakvi mehanizmi konsocijacije, smatra naš sagovornik.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica TIBiH, kaže da ove ideje datiraju iz perioda kada se usvajao trenutni zakon, gdje je u odlučivanje Komisije uvedena etnička predispozicija.
Apsolutna kontrola
- Time su ugrađeni i mehanizmi i blokade rada Komisije i političke kontrole nad radom Komisije. Želi se osigurati ponovo apsolutna kontrola nad radom tijela koje bi odlučivalo o sukobu interesa, kaže Korajlićeva i dodaje da se problematiziranjem dvotrećinskog odlučivanja želi doći u situaciju da bez pripadnika određenog naroda ili stranke ne možete donijeti odluku.
U suštini, ističe, HDZ ne želi ostaviti mogućnost da bude preglasan od bilo koje opcije. A HDZBiH je i ranije opstruisao uspostavljanje nezavisne komisije.
- Ali, ni druge stranke nisu bile za uspostavljanje oštrijih pravila, ističe Korajlićeva i podsjeća da smo ranije svjedočili tome da se Komisija, zbog slučaja lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, godinama nije sastajala - manipulisalo se kvorumom i etničkim glasanjem u Komisiji.
