Za mnogim Bugojancima se još traga

Iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjećaju javnost na ratne zločine koji su počinjeni u općini Bugojno, koja je bila poprište oružanih sukoba, prije svega bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, ali je na tom području ubijen i određen broj osoba srpske etničke pripadnosti. Juli 1993. godine je bio posebno težak mjesec za lokalno stanovništvo.

Publikacije

- Među brojnim zločinima počinjenim u ovom gradu ističu se oni u logoru za Hrvate formiranom na stadionu Iskra, koji je bio pod kontrolom Armije RBiH, kao i ubistva bošnjačkih civila Vrbanje i susjednih naselja od pripadnika HVO-a. Prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, u ovoj općini izvršeno je oko 50 ekshumacija, većinom od 1996. do 2000. godine. Najmlađa osoba koja je nestala u Bugojnu je devetnaestogodišnji Jozo Lučić, dok je najstarija žrtva Sekula Nikšić, koji je u trenutku ubistva imao 87 godina. Za njihovim posmrtnim ostacima se još traga, ističu iz UDIK-a.

Ovo udruženje je u tri publikacije dokumentovalo predmete za ratne zločine počinjene u Bugojnu, a koje je vodio državni Sud. U prvoj su objavljena četiri predmeta vođena pred Sudom BiH koji je Aliju Osmića osudio na tri godine zatvora za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, a Osmana Šegu na pet godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

- Nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivice, Enes Handžić je osuđen na osam godina zatvora. Slavko Šakić je dobio osam godina i šest mjeseci zatvora za premlaćivanje i saučesništvo u ubistvu Bošnjaka Vrbanje. Druge dvije publikacije dokumentuju postupak koji se od 2008. do 2014. vodio pred Sudom BiH protiv Nisveta Gasala, Senada Dautovića i Musajba Kukavice. Gasal i Kukavica su osuđeni na po četiri godine zatvora, a Dautović na sedam godina. Unutar publikacija se nalazi i lista verificiranih nestalih osoba Bugojna koju je ustupio Institut za nestale osobe BiH, podsjećaju iz UDIK-a.

Proces traje

Pred Sudom BiH vodi se postupak protiv bivšeg predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna Dževada Mlaće i komandanta Operativne grupe Zapad Armije RBiH Selme Cikotića. Mlaćo je optužen da je naredio ubistva hrvatskih zarobljenika, dok Cikotića optužnica tereti za nesprečavanje činjenja krivičnih djela od podređenih pripadnika Vojne policije 307. brigade.

Inače, polaganjem cvijeća pred spomen-obilježje na katoličkom gradskom groblju u Bugojnu i svetom misom u župnoj crkvi Sv. Ante Padovanskog za sve poginule, odvedene i nestale Hrvate Bugojna, 27. jula obilježava se godišnjica stradanja i progona bugojanskih Hrvata.

- Povodom godišnjice sjećamo se svih ratnih žrtava Bugojna, navode iz UDIK-a.