Za jednu godinu se "proćerda" njih 3.000: Zelene trake otvaraju vrata EU

Edin Čaušević: Selekcija vozila ubrzala bi proces rada
“Zelene trake omogućile bi brži i jednostavniji protok robe. Time se smanjuju troškovi i povećava konkurentnost regionalnih kompanija. Proces uspostavljanja zelenih koridora/traka na graničnim prelazima sa EU je složen s obzirom na to da Carinski zakonik Unije (UCC) ne dozvoljava elektronsku razmjenu podataka s trećim zemljama”, navode iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
Selektivna kontrola
S obzirom na to da je uvođenje zelenih traka i dio zahtjeva prevoznika upućenih vlastima BiH, UINOBiH, pod rukovodstvom direktora Zorana Tegeltije, prihvatio je operativni plan sa 10 ključnih mjera za smanjenje zadržavanja na granicama, uvođenje zelenog puta i efikasnije upravljanje prelascima praznih vozila.
Ideja zelenih traka je da se međusobno priznaju certifikati, laboratorijske analize koje prate robu, da prazni kamioni u tranzitu po ubrzanom postupku napuštaju granične prelaze, da se uspostave posebne trake koje su namijenjene za korištenje vozila koja se kreću u režimu zelenih koridora...
- Za prevoznika bi to bilo povećanje konkurentnosti i profitabilnosti. To bi ubrzalo sam proces rada, ali bi i samom vozaču koji je na terenu isto olakšalo. Brže bi bio kući, pogotovo ako radi međunarodni prevoz, pojasnio nam je Edin Čaušević, vlasnik firme Frigošped d. o. o. Žepče.
Ističe da granični prelaz kao što je Gradiška ima problem rada fitosanitarne inspekcije.
- Njihovo radno vrijeme je od 7 do 17 sati, a subotom ne rade. Ako kamion stigne u 16 sati, to znači da treba čekati do sutra da se završi fitosanitarna kontrola. Na primjer, na nekom graničnom prelazu imate robu koja svakodnevno putuje iz Hrvatske, imate istog vozača, isto vozilo, svaki dan iz luke Ploče oni dolaze po nekoliko puta u sedmici, prolaze istu granicu, isti granični prelaz... I svaki put idu u detaljan pregled, govori nam Čaušević.
Smatra da situacija mora da se mijenja u korist prevoznika. Bosna i Hercegovina u cjelini mnogo gubi i vremena i novca zbog dugotrajnih čekanja.
- Na carinskom terminalu modus bi određivao koja vozila bi carina selektivno izdvajala i detaljno kontrolisala. Mi sad imamo detaljnu kontrolu tih vozila, a ovako bi modul koji je neko pametan negdje izmislio, ne mi, trideset pet posto ubrzao sam proces rada. Selekcijom vozila neka bi išla na detaljniji pregled, a ostali bi procesi bili nastavljeni, pojasnio je Čaušević.
Na samitu u Tirani, održanom 29. februara 2024. godine, lideri zemalja Zapadnog Balkana razgovarali su o uvođenju zelenih koridora na graničnim prelazima ka EU. Svi učesnici su se saglasili da bi implementacija ovih koridora značajno doprinijela ekonomskom napretku cijelog regiona. Zelene trake su u fazi aktivnog planiranja i implementacije, s fokusom na proširenje koridora, digitalizaciju transportnih procedura i modernizaciju graničnih prelaza. Očekuje se da će ove mjere značajno poboljšati efikasnost trgovine između EU i Zapadnog Balkana, u periodu iza 2035, doprinoseći ekonomskom razvoju i integraciji regiona u evropske tokove, dogovoreno je tada u Tirani.
Ipak, neki uslovi moraju biti ispunjeni. Razlike u zakonodavstvu, procedurama i standardima je potrebno harmonizovati, a tu su i digitalizacija graničnih prelaza, edukacija službenika, nedostatak budžeta, duge procedure za odobrenje i provođenje. Sve dok nema sistemskog rješavanja korupcije, povećanja efikasnosti administracije i stvarne političke volje, inicijative poput zelenih traka suočavaće se sa značajnim kašnjenjima. Pozitivni pomaci su mogući, ali zahtijevaju veći angažman i odgovornost svih strana.
Rok do 2035. za prevoznike u BiH je previše dug. Nadležna državna ministarstva i entitetske vlade obavezali su se da pokrenu diplomatsku ofanzivu kako bi se riješili problemi sa kojima se bh. prevoznici susreću.
- Na Balkanu se godišnje izgubi na čekanju 3.000 godina - jedna godina na 3.000 godina. Trošak je kad godišnje izgubite 208 sati, to je čitava jedna plata i mogli bismo radniku isplatiti 13. platu, navodi Velibor Peulić, glavni koordinator Konzorcijuma logistika BiH.
Ovih dana predstavnici prevoznika održali su niz sastanaka sa predstavnicima vlasti, nadležnim ministarstvima, a traže izuzimanje vozača BiH od zabrane ulaska u Evropsku uniju, povrat akciza, digitalizaciju carinskih i graničnih procedura, te administrativno rasterećenje troškova poslovanja.
- Nije tačno da BiH ne može pregovarati sa EU. SSP je bilateralni sporazum. Evropska unija zastupa svoje interese, a mi imamo pravo da zastupamo naše. Ne možemo biti podanici i čekati šta će EU reći dok naši prijevoznici propadaju. Tražim da Vijeće ministara BiH uputi hitan zahtjev za razgovor sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.
Nešto ranije ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto je razgovarao sa prevoznicima.
- Odbijanje Evropske komisije da ih izuzme iz režima, standardnog viznog režima boravka u EU otežava prijevoznicima posao do mjere da će neki, ukoliko se nastavi zatezanje Bruxellesa, morati zatvoriti biznis u Bosni i Hercegovini i otići raditi u Evropsku uniju, što bi imalo velike posljedice na privredu BiH, naveo je Forto.
Recept za pomirenje
Komesarka Evropske unije za proširenje Marta Kos izjavila je da je prekogranična saradnja inkubator za proširenje EU, te je dodala da je njen san da cijeli Zapadni Balkan bude integrisan u EU, a da granice i bilateralni sporovi nestanu.
Kao primjer je navela planove EU da uspostavi zelene trake na granicama sa Zapadnim Balkanom koje će, kako je rekla, pomoći da se vrijeme čekanja na granici smanji za 50 do 70 posto. Komesarka Kos je poručila da evropski projekat, regionalna saradnja i njegovanje povjerenja predstavljaju recept za pomirenje.
- Sada više nego ikad moramo da insistiramo na tome, jer prvi put poslije više od decenije imamo realne šanse da jednu ili više zemalja u procesu proširenja uvedemo u EU, zaključila je Kos.
Ambasador Evropske unije u Bosni i Hercegovini i šef Delegacije EU Luigi Soreca oglasio se povodom sve izraženijih problema sa kojima se suočavaju profesionalni vozači i prevoznici iz BiH. Ambasador je istakao da je upravo integracija u EU najbolji dugoročni odgovor na mnoge ovakve izazove.
- Novi plan rasta za Zapadni Balkan nudi brojne benefite, uključujući prošireni pristup jedinstvenom tržištu, čak i prije formalnog članstva. Međutim, BiH još nije iskoristila ovu priliku zbog neuspjeha u dostavljanju ambiciozne reformske agende Evropskoj komisiji. Iako je Vijeće EU u martu 2024. odobrilo početak pristupnih pregovora, njihov formalni početak je zakočen zbog unutrašnje političke i ustavne krize, naglasio je Soreca.
Dnevnik O kanala u cijelosti pogledajte u nastavku: