Vučić u BiH poslao bivšeg obavještajca BIA-e - "Nadležni trebaju provjeriti sve detalje"
Susjedna Srbija, već drugi put zaredom, za ambasadora u našoj zemlji šalje bivšeg visokog dužnosnika Bezbjednosno-informativne agencije. Prvo je 2018. stigao Aleksandar Đorđević, koji je od 2013. godine bio direktor BIA, a sada na njegovo mjesto u Ambasadu Srbije u Sarajevu dolazi Ivan Todorov, svojevremeno zamjenik direktora srbijanske obavještajne agencije. O ulozi drugog u političkim prilikama Crne Gore dosta se govorilo.
Milov pomoćnik
Ivan Todorov u Sarajevo stiže iz Mađarske, gdje je bio ambasador od 2018. godine. Radi se o bivšem profesionalnom sportisti, višestrukom prvaku u džudu, učesniku Olimpijskih igara. No, osim bogate sportske karijere, pojedini regionalni mediji su ga dovodili u vezu s aferom Državni udar u Crnoj Gori, pišući kako je bivšem crnogorskom premijeru Milu Đukanoviću pomogao u montiranju afere, odnosno pakovanju dokaza. Na njegov dolazak u BiH, gdje nasljeđuje bivšeg visokorangiranog obavještajca Đorđevića, upozoravaju sigurnosni stručnjaci.
- To vam govori koliko je ruskom FSB-u bitno šta se dešava u BiH, pa šalje dužnosnike svog isturenog odjeljenja BIA za ambasadore, a kako bi imali kompletno skeniranje terena, bez da šalju neke dodatne snage ovdje. Dakle, dolazi na funkciju gdje se informacije razmjenjuju na dnevnom nivou i vidi se kako oni kontrolišu Zapadni Balkan i koliko investiraju u vladanje informacijama, što je u modernom sukobljavanju narativa veoma bitno, ističe stručnjak za sigurnost Nedžad Ahatović.Kaže Ahatović da je dolazak obavještajca na poziciju diplomate normalna stvar, jer unaprijed zna operirati sa osjetljivim informacijama i zna kome ih treba u kojem momentu proslijediti. Napominje kako ovo najbolje govori o nivou ruskog uticaja u BiH. Poručuje da domaće nadležne institucije moraju provjeriti sve detalje koji se dovode u vezu s Todorovim.
- I zapadne ambasade bi trebale obratiti pažnju na ovakve stvari, odnosno s kojim nivoom ruskog uticaja barataju, jer su skloni potcjenjivanju, upozorava Ahatović.
Mehanizmi zaštite
Stručnjaci za bezbjednost iz Srbije ne vide ništa sporno u imenovanju bivših obavještajaca na ambasadorske pozicije. Dovode to u vezu s pragmatičnim razlozima.
- Jedan dio zemalja, kada ne zna šta će sa nekim ljudima, kada im traži neku vrstu uhljebljenja a da se ne osjete nepotrebnim, nađe im diplomatska rješenja. Mislim da je i u slučaju Sarajeva riječ o tome. Diplomatija je i legalni način prikupljanja informacija, a uzmite u obzir da i BiH često u region postavlja ambasadore koji ne poznaju strane jezike, već samo jezik domaćina, pa je i to jedan od razloga, ističe stručnjak za bezbjednost iz Beograda Darko Trifunović.Napominje Trifunović da bi svaka država, pa tako i BiH, u svakom slučaju trebala imati mehanizme zaštite. U tom kontekstu napominje da je upravo Srbija nedavno pojedine diplomate proglasila nepoželjnim, kada je otkriveno da su njihove aktivnosti nepovezane sa diplomatskim protokolima i konvencijama.KENAN ĆOSIĆ