Vučić i Dodik očajnički traže pažnju Trumpu, hoće li im pomoći: Evo šta bi oni dali SAD-u
Nije iznenađenje što predsjednik Donald Trump još nije obratio pažnju na Balkan, s obzirom na haotične događaje koji su obilježili prve nedelje njegovog povratka u Bijelu kuću. Nova američka administracija gotovo da je odbacila NATO, žrtvovala Ukrajinu i prigrlila viziju evropske bezbijednosti kakvu zagovaraju Vladimir Putin i Viktor Orban.
Iz ugla Washingtona, nema previše razloga da se u ovom trenutku fokusira na manje geopolitičke konflikte. To predstavlja problem za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorada Dodika, koji se nadaju da će Trumpova administracija što prije obratiti pažnju na njih, piše Balkan Insight.
Vučić i Dodik traže podršku iz Washingtona
Mnogi zvaničnici u Srbiji i RS sa zadovoljstvom su dočekali Trumpov povratak u Bijelu kuću. Vučić i Dodik imali su dobre odnose sa njegovom prvom administracijom i sada se nadaju da bi im nova američka politika mogla pomoći u rješavanju trenutnih političkih problema.
Vučić bi svakako želio potvrdu podrške iz Washingtona, jer se suočava s velikim izazovima u zemlji – od protesta koje predvode studenti, do opšteg nezadovoljstva u društvu.
S druge strane, Dodik očajnički traži pomoć iz Amerike kako bi osujetio pravne procese u Bosni i Hercegovini, izbjegao smjenu s vlasti, pa čak i zatvorsku kaznu nakon nedavne presude i naloga za njegovo hapšenje.
Podsjetimo, u srijedu, 12. marta, je Agenciji za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA) stigla naredba Sudske policije Suda BiH za asistenciju pri privođenju Milorada Dodika, premijera manjeg bh. entiteta Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića. Tužilaštvo BiH izdalo je naredbu za privođenje zbog saslušanja Dodika, Viškovića i Stevandića, jer se nisu odazvali sudskim pozivima prošle i ove sedmice. Oni se terete da su izvršili krivično djelo "napad na ustavni poredak".
Vučićevi potezi očajnika
Vučić je pokrenuo kampanju protiv korupcije po uzoru na kineskog lidera Sija Đinpinga, pri čemu se hapsi niz nižerangiranih zvaničnika kako bi pokazao da je odgovoran prema građanima, a istovremeno pokušava da se distancira od grešaka i kriminala u svom sistemu. Međutim, ovaj potez djeluje kao čin očajanja, jer ruši njegovu uobičajenu političku strategiju.
Uklanjanjem brojnih lokalnih političara, zvaničnika i biznismena, Vučić rizikuje da izgubi lojalnost mnogih saradnika. Takođe, postavlja se pitanje – ako toliki broj ljudi treba da ode u zatvor, kako je moguće da moćni predsjednik Srbije sve to ranije nije video? I, ako je toliko korupcije u državi, ne bi li Vučić trebalo da snosi političku odgovornost i podnese ostavku?
Nedavni incident u Narodnoj skupštini Srbije, gdje je tokom protesta ispušten suzavac, dodatno naglašava koliko je Vučićeva pozicija postala nesigurna.
U tom kontekstu, Vučiću je potrebna Trumpova podrška kako bi pokazao da još uvek uživa međunarodni ugled. On bi mogao da koristi pohvale iz Washingtona zajedno s izjavama podrške iz Moskve, Pekinga i Brisela, pokušavajući da ojača svoju poziciju.
Takođe, Vučić bi mogao pokušati da se prikaže kao posrednik između Evropljana koji i dalje podržavaju Ukrajinu i novog saveza Moskve i Washingtona. Njegova diplomatska fleksibilnost već mu je pomogla u pitanjima Kosova i Bosne, pa bi mogao da pokuša da ponudi svoje posredničke usluge i u širem međunarodnom kontekstu.
Dodikova strategija – ukidanje sankcija i napad na međunarodne institucije
Za razliku od Vučića, Dodik ima mnogo konkretnije ciljeve. Prije svega, želi da Trump ukine sankcije njemu i njegovim bliskim saradnicima. Drugo, nada se da bi Washington mogao da podriva legitimitet pravosudnih institucija u BiH koje su ga osudile zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice.
Treće, Dodik bi želio da Amerika preuzme ruski narativ – da visoki predstavnik Christian Schmidt nema legitimitet jer nije dobio mandat Savjeta bezbjednosti UN. Ako bi SAD priznale tu tvrdnju, Schmidtova funkcija bi mogla biti dovedena u pitanje, što bi možda i potpuno urušilo dejtonsku Bosnu i Hercegovinu.
U tom slučaju, Dodik više ne bi morao ni da prijeti secesijom – jednostavno bi sačekao da se država sama raspadne.
Šta oni mogu da ponude Americi?
Kako bi privukli pažnju Trumpove administracije, Vučić i Dodik mogli bi ponuditi povoljne trgovinske i investicione aranžmane američkim kompanijama, kao i lojalnost novom rusko-američkom savezu.
Međutim, i Vučić i Dodik suočavaju se s problemom – oni nemaju luksuz da čekaju dugoročne dogovore, već im je potrebna hitna podrška.
Za sada, međutim, izgleda da Washington nije previše zainteresovan da im pomogne. Američki državni sekretar Mario Rubio nedavno je oštro kritikovao Dodikove postupke, optužujući ga da "ugrožava institucije i stabilnost Bosne i Hercegovine". Dodik je na to odgovorio tvrdnjom da je riječ o "lažnim narativima" iz perioda administracije Joe Bidena.
Ipak, za sada se ne čini da američka administracija planira da pritekne u pomoć srpskim liderima. Trumpov sin, Donald Trump Junior, sletio je u Beograd na nenajavljeni sastanak sa Vučićem, što je izazvalo spekulacije da se sprema neka vrsta podrške.
Međutim, Vučićevo saopštenje nakon sastanka bilo je prilično neodređeno – pominjala se samo potreba za jačanjem bilateralnih odnosa, ekonomske saradnje i "važnosti političkih i ekonomskih veza između Srbije i SAD-a". Trump Junior nije davao nikakve izjave.
Za sada, čini se da ni Vučić ni Dodik ne mogu računati na brzu podršku iz Washingtona – a to bi moglo dodatno uzdrmati njihove već poljuljane političke pozicije.
