Vlada FBiH se ponosi, ekonomisti skeptični: Federacija preslikava katastrofu iz RS-a
Igor Gavran: Zašto se nije razgovaralo sa MMF-om o nekom aranžmanu?
Odluka federalne Vlade da se emisijom obveznica na Londonskoj berzi zaduži za 350 miliona eura, uz kamatnu stopu od 5,5 posto i rokom dospijeća od pet godina, naišla je na žestoke kritike opozicije, ali i ekonomskih stručnjaka, koji u ovom potezu ne vide ništa korisno za građane, već samo namjeru da se pokriju budžetski nedostaci.
Nepopularan potez
Dr. Kasim Tatić, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kaže za Oslobođenje da je vrlo upitna namjena tih sredstava, pošto je, kako kaže, u obrazloženju navedeno - budžetska potrošnja.
- Bojim se da će to ići za krpljenje rupa u budžetu, tako da narod od toga neće vidjeti fajde. Nema tu nikakvih, barem najavljenih, infrastrukturnih investicija, nema ničega za šta se inače opravdano uzima takav kredit. Ovdje će to biti klasično samo za popunjavanje budžetskih deficita, što je krajnje nepopularno i neproduktivno, čime samo hranimo ogromnu administraciju, jer će to uglavnom otići na plate državne administracije. U šta god ode, koji god vid budžetske potrošnje, to je promašaj. To je gašenje vatre i to je odraz neadekvatne ekonomske politike, dugoročnijeg razmišljanja da se nešto investira, pa da se onda od toga dobije neka korist. Kod nas se, nažalost, ogromni gubici podmiruju novim zaduživanjem, ističe dr. Tatić.
Kako je navedeno u Odluci Vlade, neto primici od emisije obveznica koristit će se za isplate tekućih transfera drugih nivoa vlasti i fondova, isplate kapitalnih transfera drugih nivoa vlasti, fondova i javnih preduzeća, otplatu duga, te druge rashode i izdatke utvrđene budžetom FBiH za ovu godinu.
U međuvremenu je iz federalnog Ministarstva finansija saopšteno da je FBiH uspješno plasirala prvo izdanje euroobveznica u iznosu od 350 miliona eura, uz fiksni kupon od 5,50 posto, u formatu Reg S/144A uz snažnu podršku američkih i evropskih investitora. Transakcija je realizirana na Londonskoj berzi, te označava prvo međunarodno zaduženje FBiH po tržišnim uvjetima. Ponudom obveznica upravljali su Bank of America, Deutsche Bank i UniCredit.
- Investitori su iskazali snažan interes. Knjiga narudžbi premašila je 1,8 milijardi eura, što predstavlja 5,2 puta veći iznos od emitiranog, čime je ova transakcija imala najviše predbilježbi od svih obveznica zemalja u razvoju u 2025. Zahvaljujući dvofaznoj strategiji izdavanja, FBiH je uspjela sniziti početnu indikativnu cijenu za 50 baznih bodova, što je jedna od najvećih korekcija cijene u ovoj godini. U knjizi narudžbi evidentirano je preko 70 institucionalnih računa iz više od 20 zemalja, uključujući JP Morgan, Eaton Vance, Nomura, Mesarete Capital, Vanguard, Payden & Rygel, UBS Wealth Management, te niz drugih evropskih i regionalnih fondova i banaka, saopćeno iz je FMF-a.
Kontaktirali smo federalnog ministra finansija Tonija Kraljevića (HDZBiH), od kojeg smo zatražili da kaže koji su razlozi za zaduživanje na Londonskoj berzi, pod kojim uslovima se entitet zadužuje, te šta je FBiH ponudila kao garanciju?
- Po protokolu, obvezni smo ne davati izjave do okončanja procesa, kratko nam je porukom odgovorio Kraljević.
Nakon što je još ranije postalo jasno da FBiH ide u zaduženje na stranoj berzi, federalni premijer Nermin Nikšić (SDPBiH) je, nakon sastanka sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda, izjavio da FBiH nije potreban novi aranžman sa ovom institucijom.
Dr. Tatić, pak, kaže kako u narodu lijepo zvuči da nam ne treba MMF. Međutim...
Prof. dr. Kasim Tatić: Samo hranimo ogromnu administraciju
- MMF traži suštinske ekonomske reforme i to je problem zašto oni nisu htjeli MMF. Također, MMF traži program stabilizacije, stezanje kaiša, prvenstveno kod državne administracije, što Vladi ne odgovara, pa se kaže: idemo mi na Londonsku berzu, tamo niko ništa ne pita, daju ti kredit i ne postavljaju nikakve uslove, a kamate će svakako narod platiti, ističe dr. Tatić.
Osvrćući se na odgovor ministra finansija FBiH, odnosno šutnju vlasti, dr. Tatić kaže: “Dovoljno vam to govori koliko je Vlada transparentna. Narod mora znati šta Vlada radi.”
Ekonomista Igor Gavran kaže za naš list kako je ovaj potez federalne vlasti kopija postupaka vlasti RS-a.
- Imali smo iskustvo da je i drugi entitet prije nekoliko godina krenuo sa zaduživanjima na Londonskoj i na Bečkoj berzi i vidjeli smo do čega je to dovelo. Dovelo je do visoke zaduženosti RS-a i taj novac je uludo utrošen. Ne vidimo ekonomski razvoj i to, nažalost, otprilike može očekivati i FBiH. Potpuno mi je neobjašnjivo da se slijede potezi nekoga ko dokazano neuspješno upravlja javnim finansijama. Osim toga, prema tvrdnjama predstavnika vlasti, nije bilo novčane oskudice. Ekonomija FBiH je u boljem stanju od ekonomije RS-a, javni prihodi su rasli, a imamo najave da ćemo ispuniti uslove za tzv. Plan rasta EU za Zapadni Balkan koji obećava velika sredstva. Čak i ako je potrebno zaduživanje, pitanje je zašto se nije razgovaralo sa MMF-om o nekom aranžmanu. Veoma je skup aranžman emisija na Londonskoj berzi. Tu je puno investicionih banaka i aktera uključeno i njihove naknade su jako visoke, ističe Gavran.
Naš sagovornik kaže da su garancije za zaduživanje jedan od najproblematičnijih elemenata, kao i kod zaduženja RS-a.
- Tu se nikad nije osigurala puna transparentnost i uvijek je postojao rizik da garancija može da bude bilo šta što je imovina entiteta. Da li će to ovdje biti eksplicitno navedeno, tipa da je garancija Elektroprivreda BiH ili BH Telecom ili će ostati generalna garancija da FBiH svojom imovinom garantuje vraćanje duga, ostaje pitanje. Ali i bez eksplicitnih navođenja dug se mora vratiti. Riječ je o međunarodnom zaduženju koje je daleko teže od onog na domaćem tržištu. Imali smo situaciju da, kad je RS trebao da isplati obaveze po osnovnu obveznica emitovanih na Bečkoj berzi, jedno vrijeme nije bilo plata u javnom sektoru. Bojim se da će se ovaj kredit vraćati iz nekog drugog kredita, pa će se taj drugi vraćati iz nekog trećeg, a onda će doći do toga da se prodaju imovina, javna preduzeća..., naglašava Gavran.
Admir Čavalić, šef Kluba poslanika SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, kaže za Oslobođenje da je očigledno kako postoje problemi unutar federalnog budžeta.
Kreditni rejting
- Kako drugačije objasniti zaduženje od 350 miliona eura bez ikakve svrhe osim one koja se nalazi u obrazloženju, a tiče se stabilizacije federalnog budžeta za ovu godinu. Da se navelo da će se graditi brza cesta Tuzla - Sarajevo ili neki drugi infrastrukturni projekat, mislim da bi svako podržao takvo zaduženje. Ali, kad imate još jedno u nizu zaduženja bez ikakvog razloga, svrhe ili objašnjenja da se navede za koji je projekat zaduženje, već da je za tekuću budžetsku potrošnju, onda imamo problem. Ja sam nekoliko puta izjavio da ovo nije došlo iz vedra neba. Ovo je projekat na kojem se radi dvije godine, počevši od kreditnog rejtinga koji smo platili 150.000 KM, a svrha je bila inostrano zaduženje. To se pokušalo prošle godine uraditi kroz plan zaduženja, ali nije uspjelo, jer je Zakon o dugu bio kočnica. Potom je u Parlamentu FBiH izmijenjen taj zakon, da se omogući ovakav tip zaduženja bez dozvole državnog nivoa vlasti. Isti scenarij je imao RS 2021, izmjene zakona, pa zaduženje. Da li je to donijelo bilo šta dobro RS-u? Vidimo da nije, zaključuje Čavalić.
