Vjetrenica je uvrštena na Popis svjetske baštine UNESCO-a!
Bosna i Hercegovina ponosno se može pohvaliti novim priznanjem, pećina Vjetrenica službeno je uvrštena na Popis svjetske baštine UNESCO-a!
- Riječ je o historijskom trenutku za našu državu i kruni dugogodišnjih napora svih koji su prepoznali univerzalnu vrijednost ovog dragulja, saopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Odluka o uvrštavanju Vjetrenice na Popis svjetske baštine donesena je na 46. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, koji se održava od 21. do 31. jula u New Delhiju u Indiji.
Ovom odlukom, kako navode iz resornog državnog ministarstva, Vjetrenica je postala prvi samostalni prirodni fenomen iz Bosne i Hercegovine koji je uvršten na svjetski popis zaštićenih spomenika. Upisom Vjetrenice na popis svjetske baštine UNESCO-a okončan je dugogodišnji opsežni proces, na kojem su radili stručni timovi i eksperti u suradnji s nadležnim institucijama u BiH.
Ovim povodom je ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak uputila čestitku i zahvalila svima koji svojim radom doprinose zaštiti i očuvanju Vjetrenice, i svima koji su dali ogroman doprinos Odboru za svjetsku baštinu da prepozna jedinstvenu vrijednost Vjetrenice i kao takvu je zaštiti na svjetskom nivou.
- S velikim zadovoljstvom i ponosom obavještavam vas da je Vjetrenica, naše nacionalno blago, uvrštena na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Ovo je povijesni trenutak za našu zemlju i priznanje izuzetne vrijednosti i jedinstvenosti naše prirodne baštine. Uvrštenje Vjetrenice na ovaj prestižni popis potvrđuje njezin izuzetan značaj, ne samo za nas, već i za cijeli svijet. Vjetrenica je najveća i najpoznatija špilja u Bosni i Hercegovini, bogata speleološkim, arheološkim i biološkim značajem. Njezini jedinstveni podzemni ekosustavi, nevjerojatne geološke formacije i bogatstvo endemskih vrsta čine je neprocjenjivim prirodnim staništem i inspiracijom za mnoge znanstvenike i istraživače. Ovo priznanje donosi sa sobom i odgovornost. Naša obveza je da nastavimo raditi na očuvanju i zaštiti Vjetrenice, te da osiguramo održivi razvoj i promociju ovog jedinstvenog prirodnog spomenika, izjavila je Bošnjak.
Naglasila je da će Vjetrenica sada, kao dio svjetske baštine, imati još veću međunarodnu vidljivost i prepoznatljivost, što će pridonijeti razvoju turizma i lokalne zajednice.
- Želim zahvaliti svima koji su doprinijeli ovom uspjehu - stručnjacima, istraživačima, volonterima, te svima koji su promovirali važnost zaštite naše prirodne baštine. Ova nagrada je rezultat našeg truda, predanosti i ljubavi prema Vjetrenici i našoj zemlji. Uime MCP, obećavam da ćemo nastaviti s naporima da zaštitimo i promoviramo našu kulturnu i prirodnu baštinu, jer očuvanje naših bogatstava znači osiguranje bolje budućnosti za sve nas, poručila je Bošnjak.
Zaštita pećine Vjetrenica seže od 1952. godine, kada je prvi put proglašena spomenikom prirode. O Vjetrenici brine Javno poduzeće Vjetrenica Ravno koje je osnovano od Općine Ravno 2005. godine.
Nominacija pećine Vjetrenica predana je UNESCO-u u martu 2023, a na Tentativnoj listi UNESCO-a za BiH je od 2004. Terenska evaluacija Vjetrenice, od Savjetodavnog tijela za Odbor svjetske baštine Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), završena je u augustu prošle godine.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma je finansiralo izradu Nominacijskog fajla za prijedlog pećine Vjetrenice s Popovim poljem na upis na svjetski popis kulturnog i prirodnog naslijeđa.
Važan dio Nominacijskog fajla je i Plan upravljanja Zaštićenog krajolika Vjetrenica - Popovo polje. S obzirom na to da je postojeći Plan upravljanja donesen za razdoblje 2011. - 2021. moralo se žurno reagirati i donijeti novi Plan za razdoblje 2021. - 2031. Hercegovačko-neretvanska županija donijela je i Zakon o proglašenju Vjetrenice i dijela Popovog polja zaštićenim krajolikom.
Od 1972. godine kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas je na UNESCO-ov popis svjetske baštine upisano ukupno 936 dobara (725 kulturnih, 183 prirodnih i 28 mješovitih).
Upisana dobra iz Bosne i Hercegovine na UNESCO-ovom Popisu svjetske baštine su most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i područje Starog mosta starog grada Mostara. Na popisu Svjetske baštine UNESCO-a od 2016. godine nalaze se i lokaliteti stećaka srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, a na ovom projektu su zajednički radile Bosne i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija.
Prije tri godine na Popis svjetske baštine UNESCO-a uvrštena je i Prašuma Janj kod Šipova u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a "Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe".
"Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe" trenutno je najveće serijsko dobro svjetske baštine s 94 lokaliteta u 18 europskih država.
Pored toga, na tentativnoj listi dobara koje zemlja može nominirati u narednom periodu se nalazi još osam dobara iz BiH.
Podsjećamo, Vjetrenica je najveća i najpoznatija pećina u Bosni i Hercegovini, zaštićeni spomenik prirode od 1950. godine. Ime je dobila po snažnom strujanju zraka na samom ulazu, a krase je sedam kilometara dugi kanali, 135 jezeraca i stalna temperatura od 11 stepeni kroz čitavu godinu. Kao jedna od najdužih pećina u BiH, sa svojim specifičnim podzemnim tokovima i jezerima, Vjetrenica predstavlja dragocjeno stanište velikom broju vrsta od kojih je čak 14 stenoendemičnih. Pećina Vjetrenica pripada sistemu kraškog područja koje je ekološki najugroženiji tip staništa u BiH. Lokalitet Vjetrenica s okolinom i dijelom Popova polja nalazi se u središtu tipičnog hercegovačkog krša.
Saradnja BiH i UNESCO-a traje duže od tri decenije, što se vidi kroz provedbu projekata i aktivnosti i saradnju s velikim brojem institucija, predstavnika civilnog društva, kulturnih radnika, nastavnika, učenika, umjetnika i pojedinaca iz cijele BiH. Skoro 30 gradova i općina iz BiH ima izravnu poveznicu s UNESCO-om, kroz razne projekte. UNESCO kao međuvladina organizacija uglavnom provodi projekte koji su vezani za prioritete država članica.
Ključna je uloga Ministarstva civilnih poslova i Državnog povjerenstva BiH za saradnju s UNESCO-om jer bez koordinacije koju osiguravaju Ministarstvo i Povjerenstvo bilo bi teško osigurati efikasnu saradnju sa svim nivoima vlasti u BiH.
Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a sastoji se od 21 zemlje članice i sastaje se najmanje jedanput godišnje. Članice su: Alžir, Kambodža, Kolumbija, Estonija, Etiopija, Francuska, Njemačka, Indija, Irak, Japan, Malezija, Mali, Meksiko, Katar, Ruska Federacija, Senegal, Srbija, Južna Afrika, Švicarska, Tajland, Ujedinjeni Arapski Emirati.
Ima ulogu poticati zemlje članice na zaštitu prirodnih i kulturnih bogatstava, također razmatra nominirana dobra za Popis svjetske baštine, raspravlja izrađivanje planova upravljanja i programa izvještavanja o zaštiti područja svjetske baštine. Donosi konačnu odluku o upisu dobara na Popis svjetske baštine UNESCO-a, pregledava izvještaje o stanju dobara uvrštenih na navedeni popis te odlučuje o brisanju dobara s tog popisa, navodi se u saopćenju.
