Više para za uhljebe: Ko kontroliše trošenje parafiskalnih nameta?
Umjesto da razne takse i naknade, zajedničkim imenom parafiskalne namete, troše za namjene zbog kojih su i propisane, različiti nivoi vlasti u našoj zemlji, a u najvećoj mjeri općine, troše ih za popunjavanje budžeta, odnosno za tekuću potrošnju, tvrdi Dževad Nekić, bivši generalni revizor FBiH.
Slatkovodni delfini
Prema podacima Udruženja poslodavaca u FBiH, u BiH postoji više od 3.000 različitih parafiskalnih nameta, koje su propisali različiti nivoi vlasti, od državnog do gradskog i općinskog. U propisivanju novih naknada koje moraju plaćati privrednici vlasti pokazuju priličnu “kreativnost”. Tako, recimo, postoji 17 različitih naknada za vode ili više od 15 naknada za šume.
Tu su i naknade za zaštitu od požara, naknade za uređenje građevinskog ili poljoprivrednog zemljišta, komunalne takse i brojni drugi parafiskalni nameti. Čini se da nedostaju samo još naknade za zaštitu ptica letačica i slatkovodnih delfina, pa da cijela stvar bude dovedena do krajnjeg apsurda.
- U većini slučajeva u revizorskim izvještajima je utvrđeno da se ne vodi posebna evidencija kada su u pitanju te naknade, već jednostavno se sve uplaćuju na budžetski račun. To je sasvim uredu, da se uplaćuje na jedan račun, ali mora biti posebno evidentirano i isključivo korišteno za one namjene kako je predviđeno. Ako se radi, na primjer, o naknadama za građevinsko zemljište, onda treba da se koristi za uređenje građevinskog zemljišta ili vodne naknade treba da se koriste za saniranje određenih rizičnih situacija kada su moguće poplave i slično. Ta sredstva bi se trebala koristiti isključivo za te namjene, a ni u kom slučaju kao dodatni izvor prihoda za pokrivanje budžetskih rashoda, odnosno redovnih troškova, plaća, naknada i tako dalje, rekao nam je Nekić.
Prema njegovim riječima, zakonski okvir u Bosni i Hercegovini, a prije svih zakoni o budžetu i o izvršenju budžeta, dobri su i propisuju obaveznu transparentnost u trošenju javnog novca. Međutim, kao i u brojnim drugim slučajevima, problem leži u provedbi zakona.
- Prema važećim zakonima, trebalo bi da možete otići na stranicu neke općine i da imate podatak o tome da je na ime naknade, recimo, za uređenje građevinskog zemljišta ili po osnovu izdavanja urbanističkih saglasnosti prikupljen određeni iznos sredstava i da je to upotrijebljeno u tom segmentu. Međutim, možete li vi sada otići na stranicu neke općine i da kažete: Hoću da vidim za šta je potrošen novac i koliko imamo još na raspolaganju tih sredstava kada je u pitanju, na primjer, uređenje građevinskog zemljišta, pita (se) Nekić.
U razgovoru sa privrednicima, od svih smo, bez izuzetka, mogli čuti da nemaju ništa protiv parafiskalnih nameta, ali da žele znati šta oni dobijaju za taj novac. Ne žele da tek tako bacaju svoj novac za krpljenje budžetskih rupa po općinama, kantonima i entitetima.
- Pogledajte, na primjer, Fond solidarnosti. To su sredstva za zdravstveno osiguranje koja se uplaćuju u budžet FBiH, najveći dio se koristi za pokrivanje tekućih budžetskih rashoda, a ne za Fond solidarnosti iz kojeg treba da se finansiraju najvećim dijelom onkološki pacijenti. To su cifre od više desetina miliona ili stotina miliona maraka koje nisu upotrijebljene za one namjene za koje su trebale. Dakle, vi, kad se isplati plata, plaćate razne doprinose, između ostalog, doprinos za zdravstveno osiguranje, ali on ne ide za te namjene za koje je predviđen, istakao je Nekić.
Revizor budžeta
Posebno je naglasio da bi kontrolu utroška parafiskalnih nameta trebalo da vrši budžetski revizor Ministarstva finansija FBiH.
S obzirom na to da se parafiskalni nameti i dalje nenamjenski troše za budžetske rashode, pitanje je da li revizor budžeta uopće radi svoj posao i, ako ga obavlja, kakvi su njegovi efekti.
Upit o radu budžetskog revizora u području kontrole utroška parafiskalnih nameta smo Ministarstvu finansija FBiH poslali prije nekoliko sedmica. Međutim, do sada su uporno ignorisali našu namjeru da javnosti saopćimo šta i kako radi budžetski revizor. Ako ikada dobijemo odgovor iz Ministarstva na čijem čelu je Toni Kraljević, rado ćemo ga objaviti.