Više od 1.000 privrednika iz FBiH potpisalo peticiju o minimalnoj plati i doprinosima
Ilustracija/Pexels
Peticija koja se odnosi na smanjenje ukupnih doprinosa po zaposlenom radniku u Federaciji Bosne i Hercegovine do sada je privukla veliku pažnju i podršku privrednika. Više od 1.000 privrednika iz cijele FBiH već je potpisalo ovu inicijativu koju je pokrenuo Damir Jukić, direktor Javne ustanove Penzionerski dom sa stacionarom Zeničko-dobojskog kantona i vijećnik u Općinskom vijeću Žepča. Peticija je pokrenuta prije dvije sedmice, a do objavljivanja ovog teksta prikupila je podršku od 1.200 privrednika.
U obrazloženju peticije, Jukić je naveo da privrednici traže od Vlade FBiH da hitno pokrenu zakonske izmjene koje bi dovele do smanjenja ukupne stope doprinosa po zaposlenom. „Najnovija odluka o minimalnoj plati u FBiH od 1.000 KM, po kojoj poslodavac ima još obaveze od cca 740 KM, što ukupno iznosi 1.740 KM po radniku sa minimalnom platom, predstavlja preveliko opterećenje za privredu. Ako ovako ostane, bojimo se naglog povećanja cijena usluga i proizvoda“, naglašeno je u peticiji.
Peticija dolazi pred najavljene velike proteste privrednika, koji su zakazani za srijedu, 22. januara, u 11:55 sati ispred zgrade Vlade Federacije BiH. Ovi privrednici, okupljeni u viber grupi koja broji 8.000 članova, svakodnevno izlažu svoje zahtjeve, prijedloge i diskutuju na temu povećanja minimalne plate. Na mirnim protestima, koji će se održati istog dana, privrednici će tražiti konkretne mjere od Vlade FBiH, o kojima možete detaljnije čitati u peticiji.
Peticija je u početku bila fokusirana na prikupljanje više od 1.000 potpisa, međutim, ona će ostati aktivna do kraja januara i nakon toga biti proslijeđena Parlamentu FBiH i Vladi FBiH.
Nakon objave o povećanju minimalne plate, Vlada FBiH je najavila subvencioniranje razlike doprinosa za obrte, mikro i male firme, što bi trebalo olakšati prilagođavanje na novo povećanje minimalne plate. Mijatović je poručio da mala privreda nema razloga za brigu, jer će pomoć biti usmjerena na oko 140.000 radnika.
Poslodavci i radnici sada čekaju objavu plana Ekonomsko-socijalnog vijeća, koje bi trebalo donijeti konkretan set mjera za rasterećenje privrede i poboljšanje radnih uvjeta.
I dok su poslodavci u potrazi za rješenjem koje će olakšati poslovanje, mnogi građani ostaju skeptični u vezi sa stvarnim poboljšanjem kvaliteta života. Iako je povećanje minimalne plate značajan korak prema boljim životnim uvjetima za radnike, mnogi smatraju da iznos od 1.000 KM nije dovoljan da pokrije osnovne životne troškove. Također, postoji sumnja u efikasnost implementacije odluke, s obzirom na rastuće troškove života i inflaciju.
S druge strane, radnici prijavljuju nepravilnosti u radu poslodavaca, a na evidencijama službi za zapošljavanje evidentirane su nove osobe. Iako povećanje minimalne plate može biti korak ka poboljšanju standarda, dalja ekonomska reforma i dodatne mjere bit će potrebne kako bi se osigurala dugoročna stabilnost tržišta rada i ekonomske situacije u Federaciji.
