Više je presignacija nego predmeta - Na koji način su se mijenjali tužioci?
U Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine stigla je prijava Transparency Internationala u BiH protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanka Kajganića zbog nepravilnih presignacija predmeta u Tužilaštvu.
Ko šta radi?
O eventualnom formiranju predmeta protiv Kajganića još se ne izjašnjavaju, no kažu da nije donesena ni odluka u predmetu kojeg su ranije formirali zbog medijskog istupa glavnog tužioca u televizijskoj emisiji RTRS-a, kada mu je zamjeren pokušaj objašnjenja različitih javnih percepcija o primjeni zakonskih odredbi koje se odnose na negiranje genocida.
- TIBiH je prijavu uputio na osnovu redovnih aktivnosti praćenja rada pravosudnih organa u BiH. Podaci pokazuju da je u 2022. došlo do eklatantnog povećanja broja presignacija kod Tužilaštva BiH i da je taj broj bio veći od ukupnog broja predmeta koje je ovo tužilaštvo imalo u radu, a pritom nije bilo promjena u zakonskom, odnosno organizacionom okviru. U prethodnom periodu su zbog presignacija izricane disciplinske mjere. Da li je u konkretnom slučaju bilo povreda zakona, jedino je mjerodavan da prosudi u ovoj fazi postupka UDT, kaže Srđan Blagovčanin iz TI-ja za naš list.
Pravilnik o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u tužilaštvima (TCMS) kaže da glavni tužilac ili lice koje on ovlasti vrši presignaciju predmeta drugom tužiocu, obavezno navodeći razloge za presignaciju te da se odluka o presignaciji predmeta evidentira u TCMS-u.
Na koji način su se mijenjali tužioci prošle godine, od Tužilaštva BiH nismo dobili odgovor, kao ni na pitanje u kojim okolnostima glavni tužilac dodjeljuje predmet mimo TCMS-a.
Kajganić se već izjasnio, smatra da navodi prijave TIBiH nisu tačni te tvrdi da se svi predmeti dodjeljuju isključivo u skladu sa Pravilnikom o sistemu za automatsko upravljanje predmetima.
- Veći broj presignacija u 2022. godini, koje su izvršene automatski putem CMS-a, posljedica su isključivo aktivnosti specijalizacije rada tužilačkih odjela po odsjecima i timovima, te prerasporeda tužilaca. Sve ovo je urađeno da svi predmeti korupcije budu u Odsjeku za korupciju i tako važi za sve ostale odsjeke, a ne kao što je to bio slučaj prije mog dolaska da se nije znalo koliko predmeta postoji u Tužilaštvu i ko ih radi, objasnio je Kajganić.
Dobro rješenje
Za mnoge je sistem automatskog dodjeljivanja predmeta dobro rješenje kako bi se izbjegle malverzacije, no nosi li on sa sobom i određene manjkavosti s obzirom na to da nisu svi tužioci jednako kvalitetni, pa se može desiti da jako složen predmet završi u rukama tužioca koji mu nije dorastao?!
Za nekorištenje sistema dodjeljivanja predmeta nema opravdanja, stav je većeg dijela pravosudne zajednice jer je “sve bolje od bilo kakvog ličnog, rukovodilačkog uticaja na izbor postupajućih tužitelja, makar se radilo i o predmetima najsloženijeg oblika organiziranog kriminala i korupcije”.