(VIDEO) Vijeće sigurnosti će opet pričati o BiH: Šta je u dokumentu o kojem će raspravljati
Vijeće sigurnosti UN-a sutra će iza zatvorenih vrata, na inicijativu Slovenije, u dogovoru s drugim članicama Vijeća sigurnosti iz Evrope, održati nove konsultacije o stanju u Bosni i Hercegovini. Jasna podrška stigla je od Velike Britanije, Francuske, Danske i Grčke, koje traže energičnu osudu poteza vlasti entiteta Republika Srpska sa Miloradom Dodikom na čelu. O BiH će se razgovarati pod tačkom Any other business (AOB), a Slovenija je još zatražila da članicama Vijeća brifing podnese predstavnica odjela UN-a za politička i pitanja izgradnje mira, američka diplomatkinja Rosemary DiCarlo.
Prijetnja miru
Iako se nekad AOB format koristi kao sredstvo za prevenciju sukoba, članice Vijeća ga koriste i za praćenje situacija koje se brzo pogoršavaju, kao i za dobijanje informacija koje bi mogle utjecati na predstojeće odluke Vijeća, a pogodan je i za diskretne rasprave o osjetljivim pitanjima.
Non paper, koji Misija BiH pri UN-u redovno ažurira još od prethodnog zasjedanja Vijeća sigurnosti UN-a iza zatvorenih vrata o stanju u našoj državi, a u koji je Oslobođenje imalo uvid, nazvan je “Zabrinutosti u vezi s nedavnim događanjima, uključujući neustavne aktivnosti i moguće sigurnosne implikacije”. U njemu se, između ostalog, navodi da “aktivnosti koje poduzimaju Milorad Dodik i Republika Srpska predstavljaju ozbiljnu prijetnju ustavnom pravu, poretku BiH, jednostrano podrivajući Dejtonski mirovni sporazum, ugrožavajući mir, sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine, narušavajući suverenitet, dovodeći u pitanje postojanje države i ugrožavajući teritorijalni integritet”.
U fusnotama se podsjeća da je Narodna skupština RS-a 26. februara, kršeći ustavni okvir svojih nadležnosti, usvojila set zaključaka pod nazivom “Informacija o rušenju Ustava BiH - Mjere i zadaci za očuvanje Ustava BiH”, a u kojima NSRS zadužuje entitetsku Vladu da pripremi i uputi Skupštini zakone koji će zabraniti djelovanje tijela koja nisu definirana Ustavom BiH na teritoriji RS-a, posebno VSTV-a BiH, Suda BiH, Tužilaštva BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu, te da su već 27. februara antiustavni zakoni i usvojeni.
- Kroz niz akcija, stvaraju paralelni pravni i institucionalni okvir u BiH, s jedinom namjerom da se odvoje od BiH i ujedine sa Srbijom. Od 26. februara RS više ne poštuje Zakon o VSTV-u BiH, prestao je priznavati Sud i Tužilaštvo BiH, efektivno zabranjujući nadležnost ključnih aktivnosti i ključnih državnih institucija, uključujući i SIPA unutar ove administrativne jedinice, ističe za Oslobođenje ambasador BiH u UN-u dr. Zlatko Lagumdžija.
U non paperu se dodaje i kako se radi o činu odmazde nakon što je Sud BiH donio prvostepenu presudu kojom je Dodik proglašen krivim za kazneno djelo neizvršenje odluke visokog predstavnika, te osuđen na kaznu zatvora od jedne godine i mjeru zabrane obavljanja dužnosti od šest godina od dana pravosnažnosti presude.
Dr. Lagumdžija smatra da usvojeni akti NSRS-a predstavljaju najopasniji napad na temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavni poredak BiH.
Dr. Zlatko Lagumdžija: Najopasniji napad na Dayton i mir u regionu
- Dodik je sam istakao da se RS godinama pripremao za ovaj korak, te naglasio da su policijski kapaciteti ojačani. Prijeti angažiranjem 7.000 naoružanih policajaca u sprečavanju državnih sigurnosnih agencija da počnu raditi i obavljati poslove u RS-u, dodaje bh. ambasador pri UN-u.
U non paperu je i hronološki pregled antiustavnih poteza Skupštine RS-a, ali i poteza koje su preuzele institucije BiH, od privremenog stavljanja van snage usvojenih zakona u NSRS-u na Ustavnom sudu BiH, do raspisivanja centralne potjernice za Miloradom Dodikom, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem, ali i činjenica da je direktor SIPA Darko Ćulum podnio ostavku, te da je Dodik počeo otvoreno prijetiti zaposlenicima iz RS-a u institucijama BiH odmazdom ako se ne povuku sa svojih radnih mjesta.
Dodaje se u tekstu i da je Dodik najavio oduzimanje imovine onima koji se ogluše o njegov zahtjev, a zaključuje se da BiH svjedoči intenziviranju secesionističkih akcija iz RS-a od 2023. godine.
Ovo je navedeno i u fusnoti, gdje se kaže da je još 2023. godine Vlada RS-a ciljala dvije institucije koje imaju mandat i sredstva da zaustave secesionizam, a to su Ured visokog predstavnika i Ustavni sud BiH.
I EU i Turska
A u sklopu priprema sastanka predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, tokom kojeg će, kako je Vučić naveo ranije, biti govora o stanju u BiH, predstavnici zemalja kvinte uputili su predsjednici teze koje bi trebala zastupati tokom sastanka s predsjednikom Srbije.
Tu se, između ostalog, navodi da pravosuđe u BiH mora raditi neovisno, poštujući postupak, da nema stranog uplitanja i pritiska da se traži alternativni ishod u oba slučaja protiv Dodika koji mora ostati izoliran, da neće biti razgovora, a posebno ne pregovora s Dodikom, te da treba povući poteze da se pojača pritisak na predsjednika RS-a kroz nove mjere, ali i sankcije, te jasne poruke. Posljednja tačka je da se “proces pristupanja EU treba koristiti samo u mjeri u kojoj ne jača Dodikovu poziciju”.
I Turska je spremna da nastavi diplomatske napore u BiH kako bi pomogla u rješavanju političke krize. Zamjenik ministra vanjskih poslova Mehmet Kemal Bozay istaknuo je važnost smirenosti i općeg interesa građana BiH, naglasivši da Turska ima jasne crvene linije, a to su teritorijalni integritet i suverenitet BiH.
- Turska je u kontaktu sa svim ključnim akterima, uključujući Dodika. Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğana i ministar vanjskih poslova već su održali brojne sastanke s predstavnicima vlasti u BiH i liderima iz regije, poručio je Bozay, te najavio da će u narednim danima aktivnosti Ankare biti intenzivirane.
