(VIDEO) Šta za BiH znači jačanje desnice u Evropi i da li je EU put ugrožen? - "Biti oprezan i ispuniti zadatke"

Francuska, Nizozemska, Italija, Finska, Slovačka, Češka, Austrija. U svakoj od navedenih zemalja postoji radikalnija desna politička struja, koja ili već jeste na vlasti ili ima ambicije da bude dio vlasti i na taj način uzdrma dosadašnje europske vrijednosti i omogući veći prodor ruskog, ali i kineskog uticaja u Europi. Prema stručnjacima, na promjene u Europi neće ostati imun ni Balkan.

Zvono za uzbunu

Slobodnjačka stranka Austrije (FPÖ) je, prema prvim prognozama na temelju prebrojanih glasova, pobjednik izbora za novi saziv austrijskog parlamenta. Time je i prvi put nakon 79 godina, kada su na vlast došli nacisti, krajnje desna stranka pobijedila na izborima u Austriji. Esmir Milavić, vanjskopolitički novinar iz redakcije N1, za Oslobođenje kaže da sve više mlađih ljudi u Austriji daje podršku radikalnoj desnici.

- Ono što mene zabrinjava, kada se raščlane po godinama, po generacijama, ta podrška krajnje desnim strankama, odnosno slobodarskoj partiji izgleda ovako: oni ispod 35 godina daju 27% podrške slobodarskoj partiji, stranci koja je antimigrantska, antimuslimanska, proputinovska. To su ljudi koji imaju vrlo opasne ideje kada je u pitanju i Austrija i Europska unija. U rasponu od 35 do 55 godina, 37% ljudi ih podržava, navodi Milavić.

Analitičar Davor Gjenero iz Hrvatske kaže da europski zaštitni zidovi protiv radikalizma još ne dozvoljavaju jači prodor desnih stranaka.

- Ovo što se desilo u Austriji je zvono za uzbunu, ali možemo biti prilično sigurni da će ustavni luk u Austriji iz ove situacije izaći kao pobjednik. Ne treba očekivati da će Kickl sa svojom slobodarskom strankom biti u situaciji da sudjeluje u sastavljanju vlade. Neće se dogoditi to kliznuće u potpunu servilnost Vladimiru Putinu i njegovom režimu čiji su slobodarska stranka plaćenici. U EU takvi zaštitni zidovi uglavnom funkcioniraju. Oni su funkcionirali u Francuskoj, u Njemačkoj, gdje je AfD sve jači, ali još politički izoliran. Ti zidovi funkcioniraju i u Italiji i u Nizozemskoj, navodi Gjenero.

Jedan od uticaja na Europu, ali i Balkan mogla bi biti i zamjena na poziciji generalnog sekretara NATO-a. Novi sekretar je Nizozemac Mark Rutte.

- Ono što znam od ljudi iz NATO-a, s kojima sam u proteklom periodu razgovarao, uključujući generala Badiu koji je zamjenik vrhovnog komandanta za transformaciju, Balkan će biti jedna od tih zona ili tih područja u kojima će NATO nastaviti i dalje normalno raditi kada je u pitanju cijela ova situacija i naravno imaju svoje sjedište u Sarajevu. Imaju sjedište i na Kosovu, gdje imaju drugačiju poziciju nego u BiH, naveo je Milavić.

Druge promjene koje bi mogle uticati na Europu i proširenje Europske unije su i saslušanja EU komesara i promjene na nekim pozicijama u EU parlamentu. Novi šef Delegacije EU parlamenta za BiH i Kosovo Davor Stier se u prošlosti dovodio u vezu sa veličanjem ustaških ideja.

- Jedan dio njegove familije doista je bio vezan uz režim NDH, međutim, drugi dio, majčina familija je haesesovska, dakle, opoziciona režimu u vrijeme NDH. On je čovjek koji je izrazito euroatlantski orijentiran, izrazito osjetljiv na patogene ruske interese. Izrazito sklon jedinstvenoj suverenoj BiH, ali isto tako je dosta tvrd kad je u pitanju zaštita političkih prava Hrvata u BiH. Ali, on je i čovjek koji zna da na ovoj funkciji predstavlja EU, a ne samo Hrvatsku, navodi Gjenero.

S druge strane, pozicija na kojoj će se naći Stier nije sa velikim uticajem, tvrdi Milavić.

- Stier kao Stier, u ovoj poziciji o kojoj se sad govori, neće imati mnogo uticaja, jer ovo je parlamentarna komisija ili komitet koji će se sastajati s našim komitetom i pričat će se o tome šta se treba uraditi na putu prema Uniji. Ali, Stier neće biti ključni igrač, jer tu sjede predstavnici svih parlamentarnih grupa u Europskom parlamentu i morat će ići na neku vrstu konsenzusa, navodi Milavić.

Domaće je najvažnije

Na europski put prije svega Bosne i Hercegovine mogu uticati promjene pozicija u Europi, ali ipak u najvećoj mjeri taj put zavisit će od domaćih političara.

- Balkanski lideri i političari moraju se prije svega posvetiti domaćim zadaćama, a ne toliko gledati što se događa u Europi. Europske trendove u većoj mjeri prate oni režimi poput beogradskog, kojima organska europeizacija nije interes, kojima nije interes usvojiti zajedničke europske vrijednosti, nego samo participirati u skupnom europskom proračunu, navodi Gjenero.

Jačanje desnice u Europi za sada, prema stručnjacima, nema snagu da sruši europske zaštitne zidove protiv radikalizma. Međutim, radi se o prijetnji koju ne treba olako shvatiti. Mnogo toga će zavisiti i od toga ko će biti novi predsjednik SAD-a.