(VIDEO) Šta li nam sada slijedi: Novi globalni odnosi tjeraju Schmidta iz BiH?
Landau i Cvijanović: Popuštanje je dogovoreno
Brojni su procesi u narednim danima, unutar i van države, koji veoma lako mogu otići u smjeru lošem za Bosnu i Hercegovinu. Medijski navodi o mogućem povlačenju Christiana Schmidta sa pozicije visokog predstavnika, ali i eventualnom zatvaranju OHR-a ili izmještanju iz Sarajeva, mogli bi značiti jak potres na političkoj sceni. Potres bi mogla izazvati i sjednica Vijeća sigurnosti UN-a krajem mjeseca, predvođena ruskim predsjedavanjem, ali i sjednica Ustavnog suda BiH 4. novembra, nakon koje bi Milorad Dodik mogao vratiti mandat predsjednika entiteta Republika Srpska.
Lobisti rade
Budući procesi uzrokovani su očitim zaokretom politike zvaničnog Washingtona prema BiH, ali i milionima koje je Dodik potrošio na lobiranje u SAD-u. Dopisnik Federalne televizije iz Washingtona Ivica Puljić očekuje da će Ruska Federacija predstaviti izvještaj koji je pisala Vlada RS-a, u kojem se pod teškim optužbama traži uklanjanje Schmidta i zatvaranje OHR-a, te da će to Rusija i Kina podržati, a Velika Britanija i Francuska biti protiv.
- Ja bih obratio pozornost na izlaganje na sjednici Vijeća sigurnosti u petak i kakav će Amerika imati stav oko OHR-a. Postoji dosta naznaka da bi politika SAD-a prema BiH mogla biti izmijenjena. Nije ništa novo, samo podsjećam da se Christopher Landau, drugi čovjek u State Departmentu, nekoliko puta sastao sa Željkom Cvijanović u Washingtonu i da su dogovarali uslove pod kojima će Dodik i RS popustiti, a što je učinjeno. Sada se radi na tome da se ukinu sankcije Dodiku, ali o tome nema ni riječi, ni u State Departmentu, ni u Ministarstvu finansija koje ukida ili donosi sankcije, naveo je Puljić.
Napomenuo je i da je Landau rekao kako je Trumpova administracija spremna probati drugačiji pristup u odnosu na prethodne administracije, a da to po pitanju BiH znači da su SAD spremne slušati i sarađivati sa svim stranama. Analitičari u BiH ističu da novi odnosi između BiH i SAD-a nose i pozitivne i negativne posljedice. Pozitivno je, svakako, uključivanje Amerike u disciplinovanje Milorada Dodika.
- To je ozbiljan indikator da postoji neki dogovor između SAD-a i Dodika, a problematično u toj situaciji je što se čini da je BiH tu pasivni posmatrač tog procesa, jer evidentno nije direktno uključena. Poražavajuće je za bh. diplomatiju i državu što nije aktivno uključena u proces, već što strana država, u ovom slučaju SAD, pregovara s Dodikom, bez da su se uključile naše institucije u taj cijeli proces, istakao je profesor međunarodnih odnosa Jahja Muhasilović.
Mogućim Muhasilović vidi i da je došlo do dogovora između SAD-a i Rusije, a što se reflektuje i na pristup Amerike prema Dodiku. To bi, smatra, moglo značiti i “šlauf za njegovo spašavanje”. Razlog za isključivanje države iz procesa Muhasilović vidi u velikim svotama novca koje je Dodik trošio i troši na lobiranje u SAD-u, te u podršci koju mu, u kontaktima sa američkim zvaničnicima, daju Srbija, Rusija i Mađarska. Tu je i nedostatak vizije probosanskih politika, bez obzira na to ko je u vlasti ili u opoziciji.
- Nažalost, država BiH tu ozbiljno kaska. Nije dovoljno imati samo diplomatsku mrežu. U SAD-u je potrebno da se troši novac za lobiranje. Ne mora ni puko trošenje uroditi rezultatom. Treba poslati, kao država, ljude koji znaju lobirati, koji znaju koje su to adrese na kojima se lobira i gdje se to tačno plaća. BiH tu, nažalost, kaska. Mi smo imali šture pokušaje lobiranja, međutim, vrlo neprofesionalno i netransparentno odrađene. Definitivno, nemamo nikakve rezultate tih pokušaja lobiranja, jasan je Muhasilović.
Personalni odlazak Schmidta Muhasilović ne vidi problematičnim. Naprotiv, stava je da je nekim odlukama nanio štetu državi, ali dodaje da bi veliki problem bio zatvaranje OHR-a ili njegovo izmještanje van države.
Ispred zgrade OHR-a protestovali su i građani i udruženja koja su na Schmidtovu adresu slale stranke/Senad Gubelić
A da bi ostatak Schmidtovog mandata trebalo iskoristiti za rješavanje pitanja koja brinu Hrvate u BiH, smatra bivši šef diplomatije Hrvatske Miro Kovač. Očekuje da aktuelni visoki predstavnik nametne novi način izbora članova Predsjedništva BiH.
- Da se konačno ispravi nepravda učinjena Hrvatima, jer se nije bilo dovoljno oprezno kad se o tome pregovaralo, jer se vjerovalo da to niko neće zloupotrebljavati, istakao je Kovač u razgovoru za RTV Herceg-Bosne.
Posljednjih dana ponovo je aktuelizirano i pitanje statusa državne imovine. U Schmidtovom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a navodi se, između ostalog, da je pitanje državne imovine jedan od najhitnijih izazova na koji je potrebno obratiti pažnju. Upozorava se da zabrana raspolaganja državnom imovinom dovodi u nepovoljan položaj one koji je poštuju, naročito Federaciju BiH, koja se suočava s negativnim ekonomskim posljedicama, a koje bi mogle dovesti do potpune blokade. Dalje, Schmidt predlaže ublažavanje zabrane kako bi se omogućili zakoniti razvojni projekti, naglašavajući da poštovanje sudskih odluka ne smije voditi ekonomskoj šteti.
Bez galame
Nezvanične informacije kažu da bi Schmidt do kraja ove godine mogao nametnuti zakonsko rješenje o državnoj imovini, a onda napustiti BiH, te da je to i dio dogovora Dodika sa SAD-om, kako bi sve prošlo bez velike drame i uz malo galame. S druge strane, Dodik najužem krugu svojih saradnika govori da Schmidt ide, a da će prije odlaska poništiti sva nametnuta rješenja.
Cijeli Dnevnik O kanala možete pogledati u videu.
