(VIDEO) Srpstvo kao predstava za javnost: Dodik u strahu vuče potez zbog kojeg (ne)će zažaliti?
Narodna skupština Republike Srpske za sutra je najavila posebnu sjednicu na kojoj će biti razmatran Zakon o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a. Tim izmjenama će se, kako je najavljeno, regulisati da se u Službenom glasniku RS-a ne objavljuju odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, jer on “nema legalitet”.
Šta se iza brda valja?
Poslanik Liste za pravdu i red u NSRS-u Đorđe Vučinić ocijenio da je ovo još jedan pokušaj predstave za javnost, čiji rezultat će biti busanje u prsa srpstvom.
- Pa vjerovatno, kako kažu naši stari, gdje ima dima, ima i vatre, zato vjerujem da je ovaj potez zapravo pokušaj da se spriječi nešto što bi moglo da dođe od OHR-a, odnosno visokog predstavnika Christiana Schmidta, a što neće odgovarati lično Miloradu Dodiku ili nekim ljudima iz vrha vlasti Republike Srpske. Sazvana je hitna sjednica. Ne znam baš da je to toliko hitno, ali u svakom slučaju, još jedan pokušaj predstave za javnost.
Naravno, jedino što će proizaći iz te sjednice jeste da se vladajuća koalicija opet busa u prsa srpstvom i da negira svoje veze sa Zapadom i međunarodnom zajednicom, a znamo i da su i sam Milorad Dodik i SNSD pravi miljenici međunarodne zajednice. U svakom slučaju, ako je ikome valjao visoki predstavnik i ta institucija generalno, to je bio Milorad Dodik, od Paddyja Ashdowna do Carlosa Westendorpa, kada je svojim odlukama smjenjivao njegove političke protivnike. Tako da smatram da se ovoga puta nešto valja iza brda, a šta će to biti, saznaćemo, vjerujem, uskoro, kaže za Oslobođenje i O kanal Vučinić.
Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), ističe kako je to nastavak politike koja dolazi iz Banje Luke već duže od decenije.
- Činjenica jeste da odluke visokog predstavnika nisu bile ni ranije objavljivane u Službenom glasniku Republike Srpske i da je kao rezultat toga, recimo, kod posljednjih izmjena Krivičnog zakona, visoki predstavnik izašao u susret jednoj takvoj situaciji da se njegova odluka ne objavljuje u Službenom glasniku, pa je ostavio da su one za nivo entiteta stupile na snagu tek nakon što bi bile objavljene u Službenom glasniku. To se, naravno, u Republici Srpskoj nije desilo do sada. Razlog zašto oni to sada rade vjerovatno je doza straha od toga da li i na koji način međunarodna zajednica i tužilaštvo, odnosno sudstvo u Bosni i Hercegovini, može reagovati na takvu situaciju, istakao je Ćerimagić.
Dodaje da se u osnovi radi o tome da Ured visokog predstavnika nastavlja u tom smislu da bude problematizovan iz Banje Luke i da su dosad svi pokušaji koje smo vidjeli u posljednje dvije godine, u pravcu da se oživi Ured visokog predstavnika i da on postane aktivniji, ne samo u Federaciji Bosne i Hercegovine već i Republici Srpskoj, propali.
- I sama ta odluka će pozvati Ustavni sud BiH da možda on reaguje i provjeri da li će jedna takva odluka biti u skladu sa Ustavom BiH. Ali, s druge strane, zaista je poziv i međunarodnoj zajednici da promisli i razmisli o svojoj politici u Bosni i Hercegovini, poručio je.
Smatra da te razmjene između Dodika i Schmidta ne mogu završiti dobro ni za jednog ni za drugog.
- U tom smislu, vode BiH u dosta nestabilniju situaciju, u kojoj će ili jedan od njih morati da iznese pobjedu ili će obojica biti u gubitku zajedno sa, rekao bih, Bosnom i Hercegovinom, kaže Ćerimagić.
- Jer kako god okrenemo, dok postoji OHR, on je i deo pravnog sistema. S tog stanovišta, to u osnovi stvari, formalno gledano, jeste separatistički potez. Razlozi za taj potez mislim da su nešto drugačiji. Osnovni razlozi su odista zaoštravanje krize unutar Republike Srpske. Posložite sve što se događalo zadnjih nekoliko meseci - ideja zakona o kleveti, namjera zakona o nevladinim organizacijama... Uz ovo sada što se dešava, to je isključivanje RS-a iz dijela pravnog sistema koji, nažalost, čini OHR. To de facto govori o velikom strahu i krizi samog sistema. Dakle, reč je o tome da postoji strah da će i OHR sada pokušati recimo da neke procese u RS-u, negativne po mom mišljenju, zaustavi. S tog stanovišta, to je veoma loše i potpuno nerazumno ako mogu tako reći, ističe Papić.
S druge strane, kaže Papić, krajnje je vrijeme da se otvori ozbiljna rasprava OHR-a o OHR-u, njegovom postojanju i nakon 30 godina vidi kakav je rezultat.
- Saberite i oduzmite, OHR nije ostvario ono što je trebao da ostvari. Ali, to nema veze sa ovim potezom. To su dvije odvojene ideje. Potez RS-a je jednostavno izraz krize u kojoj se našao režim u RS-u, zaključuje Papić.
”Briga” o imovini
Vučinić naglašava da koji god je bio visoki predstavnik u BiH, za vrijeme vladavine SNSD-a uvijek su se našli zajednički interesi.
- I vjerujte da Milorada Dodika ne interesuje državna imovina, već isključivo njegova lična, što je pokazao u više navrata - npr. prodajom jasenovačke građe. Ovo je samo predstava za javnost, a da hoće, Christian Schmidt bi vrlo lako oborio Milorada Dodika. Vratimo se nekoliko mjeseci unazad, ne bi bile kao što kaže Schmidt manje izborne nepravilnosti već bi se izbori u BiH, bar u entitetu Republika Srpska, morali ponoviti. I da hoće, visoki predstavnik bi ga “spržio” za dva minuta, kao što je to radio Paddy Ashdown sa 59 predstavnika vlasti u RS-u, kaže Vučinić.
Dodaje kako je će ovo biti jedna u nizu odluka koje, uvjeren je Vučinić, neće dočekati svjetlo dana i da se neće ništa desiti sa njima.
- U posljednje vrijeme imali smo i najavu formiranja vojske RS-a i agencije za lijekove, UIO. Ali, otkako je Zoran Tegeltija sjeo na čelo UIOBiH, završila se ta priča o formiranju entitetske carine. Tako da vjerujte da je ovo samo jedna predstava za javnost. I naravno da na ovaj način neće blokirati rad visokog predstavnika. U svakom slučaju, oni i nemaju potrebe da to rade, jer njih lično on ne ugrožava, zaključuje Vučinić.
Povodom Dodikovih najava reagovali su i iz OHR-a,
- Ovim nacrtom zakona se ne može i neće ostvariti tako pogrešno smišljen cilj. Strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući RS, imaju obavezu da u potpunosti surađuju sa visokim predstavnikom. Nikakva politička retorika ili izmjena zakona ne može osloboditi institucije i njihove uposlenike ove obaveze, ističu iz OHR-a.
Nadalje, zakoni koje donosi visoki predstavnik, naglašavaju iz OHR-a, imaju isti status kao i zakoni koje donose domaći parlamenti i podrazumijevaju istu ustavnu obavezu objavljivanja, bez obzira na bilo koji podređeni akt ili propis. Ističu da neobjavljivanje i nepoštivanje odluka visokog predstavnika stavlja RS, njegove institucije i one koji u njima rade u položaj kršenja njihovih obaveza prema Općem okvirnom sporazumu za mir. Službenici koji činjenjem ili nečinjenjem zanemare svoje zakonske dužnosti, kao i ove obaveze, snose ličnu odgovornost za svoje odluke i za posljedice takvih odluka.- Oni trebaju biti svjesni da će ploviti u uzburkanim vodama, rekao je visoki predstavnik Christian Schmidt.