(VIDEO) Sankcije ga baš bole: Šta bi se desilo ako bi Dodik ostvario svoje prijetnje
Prijetnje je uputio još u januaru/Arhiv/Damir Deljo
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik 23. januara zaprijetio je bankama koje su u stranom vlasništvu, a posluju na teritoriji entiteta, da će ih zatvoriti ukoliko ne vrate “750 miliona depozita koje su iznijeli u inostranstvo, da bi tamo potkrepljivali ekonomije koje su neuspješne, ekonomije Austrije i Njemačke”.
- Kupili ste našim depozitima 150 miliona obveznica u inostranstvu. Imate rok od tri mjeseca da to vratite u RS, jer su to naše pare. Ne budete li to vratili, zatvorićemo vas, zaprijetio je Dodik, upozorivši da neće više podržavati nijednu banku ukoliko ne bude sarađivala sa institucijama entiteta, aludirajući na posljedice sankcija koje su uvele Sjedinjene Države.
Sankcije, iako Dodik odbija direktno priznati, ipak bole. A Dodik je u kasnijim izjavama poručio da ostaje pri svom stavu.
- Moram da upozorim građane RS-a da je ta banka rizična, poručio je Dodik, ne spominjući zatvaranje nijedne od njih.
Nadležnost države
Dr. Davor Trlin, profesor ustavnog prava na Internacionalnom univerzitetu Burch, ističe da, prema Ustavu, nadležnost nad monetarnom politikom, bankarskim sistemom i regulacijom financijskih institucija pripada isključivo državnom nivou, odnosno Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (CBBiH) i Agenciji za bankarstvo BiH.
Zatvaranje stranih banaka moglo bi izazvati dodatne sankcije
- Entiteti nemaju pravnu nadležnost da samostalno regulišu ili zatvaraju banke, jer bi to predstavljalo kršenje ustavnog poretka BiH, objašnjava nam dr. Trlin.
Podsjeća da je BiH potpisnica međunarodnih sporazuma, uključujući one s MMF-om i Svjetskom bankom, koji obavezuju državu na poštovanje slobodnog tržišta i zaštitu stranih investicija.
- Samovoljno zatvaranje stranih banaka kršilo bi ove obaveze, uključujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, kaže dr. Trlin i dodaje da se Dodikova prijetnja temelji na tvrdnji da su strane banke (npr. austrijske i njemačke) povukle depozite iz RS-a kako bi podržale matične ekonomije, ali da nema javno dostupnih dokaza da su radnje preduzete na nezakoniti način.
Naš sagovornik naglašava da se Dodikova najava može tumačiti kao politički blef, a ne kao pravno utemeljena mjera, jer RS nema zakonski mehanizam za oduzimanje licenci ili zatvaranje banaka. Takve odluke mora donositi Agencija za bankarstvo BiH, uz saglasnost Centralne banke BiH.
- Ako RS donese zakon ili preduzme mjere za zatvaranje stranih banaka, Ustavni sud BiH mogao bi ih proglasiti neustavnima. Precedenti pokazuju da Sud redovno poništava entitetske akte koji uzurpiraju državne nadležnosti, ističe dr. Trlin.
Daljnje protivustavne akcije, podvlači, mogle bi dovesti do dodatnih optužbi za “napad na ustavni poredak BiH” i do toga da se tretiraju kao nastavak produženog krivičnog djela za koje se on istražuje. Dodikove akcije mogle bi izazvati i intervenciju OHR-a.
- Dodik i njegovi saradnici već su pod sankcijama SAD-a i EU zbog podrivanja institucija BiH. Zatvaranje stranih banaka moglo bi izazvati dodatne sankcije, uključujući zamrzavanje imovine i zabranu putovanja. Strane banke (npr. Raiffeisen, UniCredit) mogle bi pokrenuti arbitražne postupke protiv BiH ili RS-a zbog nezakonitog oduzimanja imovine. Arbitražni sporovi već opterećuju RS s potencijalnim obvezama većim od milijardu eura, kaže dr. Trlin.
Upozorava i na moguće ekonomske posljedice.
- Samovoljno zatvaranje banaka izazvalo bi odljev stranih investicija, koje su već niske u BiH zbog političke nestabilnosti i korupcije. Strane banke drže značajan udio u bankarskom sektoru RS-a. Njihov prinudni izlazak mogao bi izazvati kolaps financijskog sistema, ograničiti pristup kreditima i ugroziti likvidnost privrede. Prijetnje zatvaranjem banaka mogle bi izazvati paniku, što bi dovelo do masovnog povlačenja depozita, dodatno destabilizirajući bankarski sektor. Ekonomska izolacija bi se mogla produbiti. EU i međunarodne financijske institucije mogle bi obustaviti financijsku pomoć RS-u, poručuje naš sagovornik.
Ekonomista Igor Gavran nije siguran ni da li se Dodik sjeća prijetnje koju je uputio. Objašnjavajući funkcionisanje banaka, kaže da banke očekivano žele da ostvare što je moguće veću dobit. Pored visine prinosa i profita važna im je i pouzdanost.
Pouzdaniji partneri
- S obzirom na to da u BiH nema mnogo mogućnosti za ulaganje u vrijednosne papire, odnosno obveznice, a da je već bilo toliko plasmana vrijednosnih papira od vlada entiteta, sasvim je logično da banke svoja sredstva plasiraju i na tržištima izvan BiH, gdje imaju puno širu ponudu, stabilnost i sigurnost u smislu naplate. Emiteri čije obveznice se kupuju su mnogo pouzdaniji partneri od vlada entiteta, možda posebno Vlade RS-a, ističe Gavran.
S druge strane, logično je i očekivati da vlasti žele da se novac njenih građana i privrede plasira u vlastitu privredu.
- Kako tržište kapitala nije dovoljno razvijeno i nema dovoljno mogućnosti za ulaganja, vrlo je teško nagovaranjem tako nešto postići i zato se pribjegava prijetnjama, kaže Gavran.
Ističe da je jedini način da se ostvari takva namjera promjena propisa na odgovarajući način i mjerama regulatora. Ali, za promjenu zakonodavstva treba vremena. Nije bilo niti zvaničnih reakcija banaka, pa je najizvjesnije da se, zapravo, ništa neće dogoditi.
Cijeli dnevnik O kanala možete pogledati u videu.
