(VIDEO) "Mi ne radimo za platu, naša plata je spašeni život" - Ovo je priča o GSS službi

Pripadnici Gorske službe spašavanja desna su ruka civilne zaštite, hitne pomoći, policije, vatrogasaca, a ruka spasa svakome ko pomoć zatraži. Broj GSS intervencija raste iako se spasioci plemenitog srca slomiše da javnosti otvore oči koliko su važni priprema i odgovorno ponašanje u prirodi. Ni turisti nisu ništa bolja priča, a zakon koji bi regulisao bar dio problema ne postoji. Uvijek spremni, bez obzira na to da li je dan ili su kasni večernji sati, jer obavezu koju su preuzeli stavljaju na prvo mjesto, ispred svojih poslova, slobodnog vremena, ispred sna.

Uvijek dostupni

- Radimo potrage i spašavanja na divljim vodama, poplavljenim područjima, radimo i potrage za utopljenim osobama, pomažemo kod prometnih nesreća na teško dostupnim lokacijama, pomažemo i Civilnoj zaštiti prilikom prirodnih nepogoda, govori nam Branko Azinović, voditelj PR tima Gorske službe spašavanja u Bosni i Hercegovini.

Naglašava da njihova dežura traje 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Pripadnici Gorske službe spašavanja su volonteri koji u momentu poziva mogu biti na poslu ili za ručkom, na izletu sa porodicom i prijateljima. Ali, poziv je poziv. Njihova torba uvijek je pri ruci.

- Većina naših članova nosi svoje torbe u automobilima, dok se nalaze na poslu ili bilo kakvim drugim aktivnostima i gledamo iz dana u dan kako raditi na sebi. Pokušavamo kroz vježbe i edukacije ubrzati sami proces dolaska na teren. Mi smo volonteri, mi ne radimo za plaću, naša plaća je spašeni život, istaknuo je Azinović i dodao su svi članovi GSS-a obučeni za djelovanje u najtežim uvjetima.

Posljednjih godina prisutnost informacija o GSS intervencijama je u porastu. Razlog tome je i povećan broj onih koji slobodno vrijeme provode u prirodi, ali i učinkovitiji sistem obavještavanja putem medija o aktivnostima koje stanice GSS-a provode. Međutim, i pored učestalih objava o akcijama koje su imali, pa i savjeta i apela, nema vikenda a da ga ne provedu spašavajući nekoga. Ljudi dehidriraju na pola sata od grada.

- Neku noć smo imali ljude koji su oko četrdeset sati bili vani na otvorenom prostoru. Sve što su imali da jedu i da piju su potrošili i onda postali dehidrirani, nisu mogli se snađu, priča nam Dženadin Veladžić, predsjednik GSS-a Federacije BiH.

Navodi da, pored takvih slučajeva, ima i onih gdje ljudi jednostavno krenu nepripremljeni i onda dođu u situaciju da nakon dva-tri sata hodanja osjete žeđ, dehidraciju, a to vodi do panike... Ono što je pohvalno, za oba navedena slučaja, jeste da su na vrijeme pozvali broj 121 i zatražili pomoć. Odlazak u prirodu je preporučljiv, ali se mora voditi računa o osnovnim stvarima. Biti adekvatno obučen, imati vodu i hranu, te znati kuda ste pošli i da li ste za to fizički spremni. Telefon je obavezan.

- Svaka informacija o nekoj nesreći podiže svijest građanstvu, ali mi se ne oslanjamo samo na to, radimo dosta preventivno. Radimo sa mladima, sa djecom, sa starijim osobama, napominje Veladžić, pojašnjavajući da u okviru edukacija govore šta su subjektivne i objektivne opasnosti u planini.

Ostavite podatke

I pored svakodnevnih napora, GSS ima pune ruke posla, jer mnogo je onih koji savjete ne shvataju ozbiljno. Najgore situacije su kada pojedinci odlaze sami u planinu. Česta je to praksa i stranaca, a ko da ih kontroliše.

- Ovim putem želimo reći svima onima koji idu u manjim grupama ili sami u planine da se jave, ako nemaju nikoga bližnjeg, mogu pozvati GSS i ostaviti podatke o kretanju. Neko će ih sigurno kontaktirati i provjeriti da li su došli kući i da li je sve prošlo u redu u njihovoj planinarskoj turi, poručili su iz GSS jedinica.

Početnici jednako dolaze u opasnost, kao i iskusni planinari. Prvi, jer ne znaju kako se nositi sa planinom, a drugi jer misle da im se ništa ne može dogoditi. Savjet za sve: Dva puta razmisliti prije nego se upustite u ekstremne situacije.

Kompletno izdanje večerašnjeg Dnevnika O Kanala pogledajte u nastavku: