(VIDEO) Kredit za kredit: RS i FBiH sve dublje u začaranom krugu dugova

Entiteti u Bosni i Hercegovini u začaranom su krugu zaduživanja. Posebno se to odnosi na Republiku Srpsku, koja kredite diže da bi kredite vratila, te osigurala isplate primanja za budžetske korisnike, bez stvaranja dodatne vrijednosti. U Federaciji BiH situacija je tek nešto bolja, no i u tom entitetu prihodovna strana budžeta značajno ovisi od unaprijed planiranih zaduženja.

Izlaza nema

Zbog potrebe za novim zaduženjem na međunarodnim berzama, s pozicije je odstupio da bi ponovo, ovaj put u skladu s procedurama i zakonima, bio imenovan premijer entiteta RS Savo Minić. I pored ispraznih priča o pritiscima iz Sarajeva, Miniću i drugima u vlasti RS-a postalo je jasno da do kredita na međunarodnim tržištima neće moći s Vladom kojoj je na čelu čovjek imenovan u suprotnosti s Ustavom entiteta koji ne poznaje poziciju v. d. predsjednika entiteta, a za drugi mandat Minića je upravo s takve pozicije predložila Ana Trišić-Babić.

- To je pokrenuto kao tehničko pitanje kako bi se otklonile dileme, jer Republika Srpska treba izaći na međunarodno tržište kapitala, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Za treći mandat Minića je predložio, u skladu s ustavima i zakonima izabrani predsjednik RS-a Siniša Karan, pa sada vlasti mogu krenuti po novo zaduženje od ukupno oko dvije milijarde maraka u ovoj godini. Kada se radi o zaduživanju kako bi se realizovali projekti od koristi za građane i privredu, tu nema ništa sporno, ističu ekonomski stručnjaci. No, zaduživanje da bi se vratila ranija zaduživanja, vodi u začarani krug bez izlaza.

- Zemlje Zapadnog Balkana su postale zemlje u kojima političari prepoznaju zaduživanje kao oblik stvaranja ekstraprofita za svoje stranke, partijske prijatelje ili za sebe. Zaduživanje, kada govorimo o BiH, prije će biti okrenuto otplati ranije uzetih kredita, a manje nekom investicionom ulaganju u privredu, što bi bilo nužno i potrebno. Prema Zakonu o dugu i garancijama, RS mora da otplati milijardu i 700 miliona KM obaveza koje dospijevaju, između ostalih i 600 miliona sa berze u Londonu, a drugi dijelovi su u vezi s obveznicama koje su emitovane na tri, pet ili sedam godina, ističe ekonomski stručnjak Zoran Pavlović.

Dodaje i da banke više ne mogu finansirati RS, pa je zaduženje na berzama jedino moguće. Napominje da je i Federacija BiH prošle godine posegnula za zaduženjem od 350 miliona eura na Londonskoj berzi. Zaduženja se obavljaju po visokoj kamati od pet do 5,5 posto, a naplata dugovanja je sigurna, jer iza zaduženja stoje ministarstva finansija.

- Kad pogledate strukturu planiranih ulaganja, vidite da nije sve za vraćanje prethodno uzetih kredita, kao što je slučaj u RS-u, već za određene investicione aktivnosti koje će povećati prilive u budžet FBiH, ističe Pavlović.

Trend zaduženja u RS-u, a sada i u FBiH, evidentan je, ističe za Oslobođenje federalni zastupnik i ekonomski stručnjak Admir Čavalić. I on kao najveći problem vidi to da se krediti podižu kako bi se budžetski potencijal pojačao u izbornoj godini.

- Ono što je evidentno je to da su trendovi gotovo identični. Mijenja se Zakon o dugu, a nakon toga izlazi na Londonsku berzu. To je uradio RS, a nakon nekoliko godina identično rješenje kopira i FBiH. U Federaciji dodatno zabrinjava i to što se preko 25 posto aktuelnog entitetskog budžeta oslanja na nova zaduženja. To je historijski visok nivo, jasan je Čavalić.

U RS-u se već neko vrijeme balansira na granici bankrota, poručuje za Oslobođenje ekonomski stručnjak Igor Gavran. To je, dodaje, nešto što čeka i FBiH, “jer se kreće istim stopama, ponavlja identične greške i povlači identične poteze”.

- Promašaji Vlade FBiH su gotovo kopija promašaja Vlade RS-a u prethodnom periodu i kada je riječ o zaduživanju i kada je riječ o upravljanju javnim preduzećima. Elektroprivreda RS-a propada godinama, a Elektroprivreda BiH je također u sve gorem stanju, navodi Gavran.

Čavalić napominje da su oba entiteta još daleko ispod evropskog prosjeka zaduženosti, te da su umjereno zaduženi, ali je problem ubrzavanje proteklih godina, dok se izbjegavaju krediti koje daje Međunarodni monetarni fond, jer ta institucija kao uslov traži određene reforme.

- Kako bi bila bolja prihodovna strana budžeta, odnosno kako bi jačao ekonomski potencijal BiH, zaključuje Čavalić.

Populističke mjere

Gavran upozorava da su zaduženja na berzama i kod banaka apsolutno bez kontrole, jer se novac može nenamjenski trošiti.

- Izborna je godina i prilika je da se iskoristi za populističke mjere i kupovinu glasova. Moguće je da i vlade, svjesne da su loše radile, očekuju da će završiti s mandatom i izgubiti izbore, pa zašto ne iskoristiti vrijeme da se novac možda i pronevjeri ili na druge načine iskoristi, bez koristi za građane i privredu, poručuje Gavran.

Bježanje od jeftinog novca MMF-a, u odnosu na visoke kamate na međunarodnim berzama, nije shvatljivo. No, očito da je ljudima na vlasti slobodno raspolaganje novcem iz zaduženja puno privlačnije od nekada možda i bolnih, ali potrebnih reformi.