(VIDEO) Ko koči da evropski milioni dođu u BiH: Borjana Krišto ne govori istinu
Bez ugovora nema novca iz Evropske komisije/Matea Jerković
Prošlo je više od mjesec kako je Evropska komisija zvanično odobrila Reformsku agendu koju smo konačno dostavili Bruxellesu krajem septembra. Iako se očekivalo da prvu tranšu dobijemo već do kraja 2025, to se nije desilo. Još nismo niti pripremili niti ratificirali potrebne ugovore.
Naša sporost
- Ono što sam pokušao problematizirati na sjednici Vijeća ministara BiH je sporost našeg državnog nivoa kod pripreme materijala za potpisivanje Plana rasta. Toliko je bilo priče o tome, toliko ima stvari da se uradi samo oko Plana rasta, a mi još nemamo prijedlog dva međunarodna sporazuma koja moramo potpisati. Jedan je sporazum o instrumentu, drugi o zajmu, i oba moraju proći punu proceduru: VMBiH, Predsjedništvo i oba doma državnog Parlamenta. Mi nemamo još ni u nacrtu te tekstove, rekao je ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto.
Zatražio je da se već na sljedećoj sjednici VMBiH razgovara o ovim pitanjima i odrede konkretni rokovi. Predsjedavajuća Vijeća Borjana Krišto istakla je da su zatražene detaljne informacije o fazi u kojoj se proces nalazi. Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić bio je, kaže Krišto, opravdano odsutan sa posljednje sjednice VMBiH.
- Kao institucija dali smo zaključke ministru finansija, direktoru Direkcije za ekonomsko planiranje i DEI-ja, za sklapanje nacrta sporazuma o zajmu i o grantu i kroz raspravu smo zadužili ponovo da nam dostave cjelovitu i temeljitu informaciju po pitanju toga gdje se i u kojoj fazi danas nalazimo, istakla je Krišto.
Sredstva ne možemo povući dok se pomenuti ugovori ne ratificiraju. No, Krišto je pokušala, čini se pomalo i nesigurno, prebaciti dio odgovornosti na EU.
- Vi sami vidite da su institucije EU pomalo, da kažem, zabavljene ovim procesima na geopolitičkom planu, i nekako imam osjećaj da se sad ovaj nekakav fokus i oko proširenja, neću reći, nije u nikakvom zastoju, ali pomalo da se usporio, da teže ide komunikacija, da puno više čekamo odgovore na upite. Neću reći da je samo i do nas, ima određenih stvari, ali jednostavno u ovom slučaju se radi o usporenosti sa strane evropskih institucija, nespretno je objašnjavala predsjedavajuća.
U međuvremenu, Crna Gora je zatvorila 13. pregovaračko poglavlje. Ukupno su ih 33. Iz Njemačke poruke da ovih dana u našoj zemlji svjedočimo prebacivanju loptice krivice.
- Vijeće ministara BiH nije u stanju dokazati da ispunjava zahtjeve EU kako bi se mogla osloboditi sredstva iz Plana rasta. Koliko vidim, radi se samo o tehničkim kriterijima koji se odnose na Ministarstvo finansija i trezora BiH, računovodstvo i jasnu namjenu utroška sredstava za svrhe koje su prethodno dogovorene s Evropskom komisijom. Čak i ovdje, vlada izigrava povjerenje građana - uostalom, izborna je godina, a SNSD je opozicija unutar vlade od starta koalicije, kaže dr. Soeren Keil sa University of Passau.
Primjer Crne Gore, naglašava, pokazuje da EU ostaje fokusirana na proširenje.
- Također je naporno radila s Ukrajinom i Moldavijom kako bi unaprijedila njihov napredak, a novac je isplaćen i drugim balkanskim državama u okviru Plana rasta. Stoga, izgovor koji predsjedavajuća VMBiH daje, jednostavno, nije istinit. Vlada - njena vlada - ne ispunjava zahtjeve EU kako bi se oslobodila sredstva. A sada jednostavno krive EU kako bi skrenuli pažnju s vlastite nesposobnosti i činjenice da je vlada u osnovi već mjesecima paralizirana i nesposobna da radi ili donosi bilo kakve važne odluke, kategoričan je naš sagovornik, koji promjene ne očekuje.
Dr. Soeren Keil: Vijeće ministara BiH skreće pažnju s vlastite nesposobnosti
- Uprkos tome, pitam se da li bi EU na kraju mogla popustiti i poslati novac, nadajući se da bi to moglo pomoći u smirivanju tenzija tokom izbornog perioda i osigurati određeni napredak umjesto da se izgubi 10 mjeseci zbog izborne kampanje, a zatim potencijalno još godina tokom pregovora o formiranju nove vlade, ističe dr. Keil.
Politička analitičarka dr. Marika Djolai naglašava da je dinamika jasna kada je riječ o pristupu sredstvima iz Plana rasta - EU je definisala uslove, a sve je vidljivo i na osnovu iskustava ostalih zemalja Zapadnog Balkana koje su ispred BiH u cjelokupnom procesu.
- Uslovi za pristup sredstvima su jasno definisani u Aneksu o implementaciji Reformske agende - nadležni u BiH treba da postupe u skladu sa odredbama, ističe dr. Djolai.
Zarobljavanje države
Čini joj se da su prepreka konstantna politička borba i revanšizam između bh. političara, ali je jasno da EU pravila za pristup sredstvima neće promijeniti. A prva tranša čak nije ni uslovljena reformskim koracima.
- U narednim koracima, implementacija Reformske agende će biti obavezna, objašnjava naša sagovornica.
Dr. Marika Djolai: Uslovi za pristup sredstvima su jasno definisani
Ističe da EU jeste preokupirana brojnim problemima, ali da nema namjeru da oslabi svoju poziciju u regionu, jer bi to bilo slabljenje same EU.
- Druge krize u svetu su mnogo ozbiljnije i dominantnije: micromanagement situacije u BiH od EU u ovom momentu nije realan i domaći političari bi toga trebali biti svesni. I Plan rasta i članstvo u EU zavise isključivo od njihove političke sloge i efikasnosti institucija. Sve ostalo su samo izgovori ili posledice zarobljavanja države, zaključuje dr. Djolai.
Cijeli Dnevnik O kanala pogledajte u videu.
