(VIDEO) Ključne odluke u BiH ostaju u rukama HDZ-a i SNSD-a: Kako razni košarci kroje reforme?

Usvajanje Plana reformi u Bosni i Hercegovini još jednom je pokazalo da se odluke donose, ne prema realnim potrebama države i građana nego prema interesima i kalkulacijama lidera stranaka. Ilustrativne za to su dvije izjave ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca (SNSD).

Mali tim

- Podržali smo ovaj projekat zbog dobre saradnje dijela stranaka koje dolaze iz FBiH, a to nije trojka, istakao je na dan kada je Plan reformi donesen.

Dan kasnije, nakon sjednice Vijeća ministara BiH, ton je bio sasvim drugačiji:

- Usvojili smo Reformsku agendu, jer je predsjednik RS-a Milorad Dodik (bivši predsjednik, op. a) to rekao. Predsjednik Milorad Dodik se pita i pitaće se u Republici Srpskoj, potvrdio je da se pita i pitaće se u Sarajevu, dodao je Košarac.

Ove izjave pokazuju da ključne odluke u zemlji – uključujući i one koje bi trebale biti tehničke, stručne i hitne – ostaju zarobljene u mreži političkih dogovora između HDZ-a i SNSD-a, a povremeno i njihovih saveznika iz drugih stranaka.

Najbolje se to vidi na primjeru Centralne izborne komisije BiH. Vijeće ministara BiH u dva kruga glasanja, sa sedam glasova za i tri protiv, nije dalo saglasnost na Prijedlog pravilnika o u unutrašnjem ustroju Sekretarijata CIK-a BiH, kojim bi se ovoj instituciji omogućilo novo zapošljavanje. Iz CIK-a su ranije podsjetili da nemaju sistematizovana radna mjesta kako bi proveli uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces u BiH.

Članica CIK-a Irena Hadžiabdić kaže da to otežava rad ove institucije.

- Mi imamo zaista mali tim za ogromnu količinu posla, naročito nove zadatke koji su nam dati. Tražili smo dupli broj ljudi za jednu kompletnu rekonstrukciju, za osnivanje novih odsjeka i mislim da je neophodno da nam se u tom smislu izađe u susret. Nadam se da će politika imati razumijevanja, kazala je Hadžiabdić.

Predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom Vehid Šehić upozorava da političke stranke svojim potezima pokušavaju zaustaviti ili usporiti uvođenje novih tehnologija u izborni proces, iako je visoki predstavnik već osigurao sredstva za njihovu primjenu. Šehić naglašava da je protivljenje određenih stranaka dokaz da one više gledaju vlastiti interes, a ne interes građana.

Stara strategija

- Zašto oni to rade, treba njih pitati, ali mogu da tvrdim da je to pokušaj odugovlačenja, kako se možda eventualno ne bi mogli održati sljedeći izbori u oktobru 2026. godine. Ali sam siguran da će nove tehnologije biti - bilo da interveniše visoki predstavnik ili će oni doći, ono što se narodski kaže, tobe, kao što su sada prihvatili ovu agendu reformsku. Možda to govori i o demokratiji u okviru naših političkih subjekata, gdje ovisi sve o jednom čovjeku ili jednoj užoj grupi, gdje se zanemaruje interes građana birača, jer nove tehnologije moraju zaštititi integritet i kredibilitet izbornog procesa i zaštititi izbornu volju građana birača na izborima, naglašava Šehić.

On ističe da nije riječ samo o jednoj ili dvije stranke, već više njih kojima novi sistem ne odgovara.

- Jer oni su razvili strategiju kako na nezakonit način dolaziti do što većeg broja glasova za tu političku stranku i sada ta njihova strategija pada u vodu, ističe Šehić.

Kompletno izdanje večerašnjeg O Dnevnika pogledajte u nastavku: