(VIDEO) Inžinjeri su ovoj gljivi napravili robotsko tijelo i pustili je da radi šta želi

Šta sanjaju uspavane gljive dok njihova ogromna micelijska mreža treperi i pulsira elektrohemijskim odgovorima sličnim onima u našim moždanim ćelijama?

Grupa interdisciplinarnih istraživača sa Univerziteta Cornell iz SAD-a i Univerziteta u Firenci, Italija, odlučila je da napravi prvi korak ka odgovoru na ovo pitanje, dajući priliku kulturi jestive vrste gljive Pleurotus eryngii (poznate i kao kraljevska bukovača) da preuzme kontrolu nad parom malih vozila koja se mogu kretati po ravnoj površini.

U nizu eksperimenata, pokazali su da je moguće koristiti elektrološku aktivnost gljive kao način prevođenja signala iz okoline u direktive koje bi mogle upravljati kretanjem mehaničkog uređaja. "Uzgojem micelija unutar elektronike robota, omogućili smo biohibridnoj mašini da osjeti i reagira na okolinu", kaže vođa istraživanja, Rob Shepherd, materijalni naučnik sa Cornella.

Iako je povezivanje organskih i mehaničkih sistema nešto što se već dešava decenijama, naučnici sada otkrivaju ogromni neiskorišteni potencijal gljiva u razvoju kibernetičkih tehnologija. Gljive su relativno jednostavne za uzgoj i mogu preživjeti u uvjetima u kojima bi mnogi drugi organizmi propali, što ih čini idealnim za stvaranje robusnih živih komponenti u raznim uređajima, od senzora do potencijalnih računarskih sistema.

Micelijske mreže, iako često skriveni od pogleda, neprestano odgovaraju na promjene u svojoj okolini dok se probijaju kroz tlo u potrazi za resursima. Neke vrste gljiva, poput kraljevske bukovače, čak proizvode aktivnosti koje nalikuju neuronskim impulsima, što istraživačima omogućava da slušaju njihove "tajne razgovore."

U ovom eksperimentu, naučnici su primijenili algoritme zasnovane na vanćelijskoj elektrofiziologiji micelija P. eryngii i povezali izlaz sa mikroprocesorom. Korištenjem električnih impulsa koje je micelij generisao kao odgovor na UV svjetlo, uspjeli su pokrenuti mehaničke odgovore kod dva različita mobilna uređaja – robota s pet udova i vozila na četiri točka.

Istraživači su uspjeli ne samo prepoznati i koristiti signale koje gljiva prirodno proizvodi, već su mogli i manipulirati tim signalima kako bi postigli specifične ciljeve. "Ovaj projekat nije samo o upravljanju robotom," kaže biorobotičar Anand Mishra sa Cornella. "Radi se o stvaranju prave veze sa živim sistemom. Kada čujete signal, razumijete šta se događa – možda dolazi iz stresa. Robot na neki način vizualizira ono što sami ne možemo vidjeti."

Iako se "robo-gljiva" može činiti nespretnom, njena stvarna vrijednost mogla bi jednog dana biti u jednostavnijim mehaničkim sistemima koji će analizirati složene promjene u okolini i omogućiti preciznu distribuciju hranjivih tvari ili pesticida u tlo. Također bi mogla reagirati na promjene u nivou zagađenja ili čak na promjene unutar naših vlastitih tijela.

Misteriozni svijet gljiva tek počinjemo otkrivati. Možda će nam jednog dana, kada im pružimo priliku, gljive reći i šta sanjaju, piše  ScienceAlert.