(VIDEO) Ima li rješenja za Srebrenicu? - "Pet puta manje ljudi danas stalno boravi tu, distrikt je spas"
U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari jučer je održana druga međunarodna naučna konferencija “Posljedice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici: Socijalni, ekonomski, politički, demografski i kulturni razvoj Srebrenice (1995-2022)”.
Konferenciju su organizovali Univerzitet u Sarajevu, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA i Institut za historiju UNSA.
Nova paradigma
- Znamo da smo se nakon genocida, nezapamćenog zločina, najvećeg zločina nakon holokausta, na početku 21. stoljeća suočili sa užasnom situacijom kao zemlja. Ovom konferencijom Univerzitet pokušava sagledati perspektivu ovog kraja i budućnost. Cilj je da damo preporuke, kao akademska zajednica, šta je to što bi za dobro čovjeka u Srebrenici trebalo uraditi, rekao je rektor UNSA prof. dr. Rifat Škrijelj.
Dodao je da konferencija nije bazirana samo na knjiškom pristupu već na egzaktnim istraživanjima.
Dr. Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju, poručio je da istraživanja zapravo pokazuju demografske razmjere genocida.
- Mi kroz istraživanja nastojimo ponuditi novu paradigmu za Srebrenicu, ali i za cijelo Podrinje. Nastojimo dati preporuke svim društveno-političkim faktorima kako bi sinhronizovano pomogli ovom području, istakao je dr. Bešlija i dodao da se Podrinje mora oživiti, vratiti mu multietnički, multikonfesionalni karakter, kakav je bio prije agresije na BiH.
Naglasio je kako je poznato da je prije agresije i genocida više od 30.000 ljudi boravilo na području Srebrenice. Danas tu stalno boravi 6 do 7 hiljada ljudi.
Prof. dr. Dženeta Omerdić govorila je u ime prof. dr. Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH.
- Trebamo podsjetiti da je tokom jula 1995. u operaciji ubijanja sa jasnom namjerom, organizovano pogubljeno više od 8.000 Bošnjaka. Ubijeno je i više od 800 djece. Genocid se nije desio, genocid nad Bošnjacima je počinjen, prenijela je riječi člana Predsjedništva BiH prof. dr. Omerdić.
- Podsjećam da još niko, iako postoji Zakon o zabrani negiranja genocida, nije procesuiran zbog negiranja namjernog, ciljanog i dokazanog genocida. Umjesto da se išlo na prihvatanje istine, na katarzu koja bi omogućila razgovor, dijalog i pomirenje u našem regionu, a posebno u BiH praktično se ušlo u još neotkrivenu 11. fazu genocida, a to je glorifikacija genocida. To je dokaz o neprihvatanju istine i činjenici da se želi izvršiti revizija historije, upozorio je dr. Zvizdić.
Prof. dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA, podsjetio je da je Institut od 1995. organizirao međunarodne i domaće konferencije. Objavili su i više od 150 izdanja, od kojih se više od trećine odnosi na Srebrenicu.
- Sada se pitamo šta i kako dalje. Mi smo formirali tri ekipe stručnjaka koji su radili na terenu. Zaključci idu u smjeru da Srebrenica, s obzirom na ukupno stanje koje nije nimalo pozitivno, treba da ima poseban društveno-razvojni status, treba da se formira međunarodni fond. Prije svega toga, treba da se borimo svi, a posebno akademska zajednica, protiv negiranja genocida nad Bošnjacima, poručio je prof. dr. Muratović.
Prof. dr. Muratović je pročitao pismo dr. Huseina ef. Kavazovića, reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH. Reis je iskazao zahvalnost na brizi o očuvanju istine o genocidu.”Koliko je bitno sačuvati istinu o genocidu i agresiji, toliko je bitno i da se sa tom istinom suočimo. A suočavanje sa istinom je suočavanje i sa svim razmjerama i posljedicama genocida. Suočavanje sa istinom je, prije svega, obaveza onih koji su taj zločin počinili i u čije ime je počinjen. Podjednako bitno je suočavanje svih relevantnih domaćih i međunarodnih faktora sa posljedicama genocida i prihvatanje njihove odgovornosti da se one otklone”, dio je pisma.
Dr. Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari, uputio je poruku Jakobu Finciju, predsjedniku Jevrejske zajednice u BiH, kazavši da “desničarski napadi sa svih strana sigurno predstavljaju isključivo jedan otuđeni interes”.
- Mi znamo ko su naši sugrađani, zemljaci, da su naš narod oni koji žive sa nama, dijele vrijednosti, istoriju. Bruka je i sramota da se svaki put kad plane sukob 5.000 ili 10.000 kilometara odavde, po nekom većinskom refleksu bilo ko iživljava nad bilo kim ovdje. Žao mi je, gospodine Finci, rekao je dr. Suljagić.
Kada Hotić iz Pokreta Majke enklava Srebrenica i Žepa istakla je da je Srebrenica najstariji grad na Balkanu u kojem je nekad živjelo 80.000 ljudi.
- Dobro ste došli u ovu dolinu mira i tišine, a nekad je ova opština bila četvrta po razvijenosti industrije, rekla je Hotić.
Finci je poručio da je za njega Srebrenica bh. tragedija, tragedija svih naših naroda.
Prof. dr. Salih Kulenović je prezentovao studiju “Demografske promjene na prostoru Srebrenice od 1991. do 2022.” Autori studije su prof. dr. Kulenović, mr. sc. Sead Jahić i mr. sc. Senad Gutić.
Naglasio je da su okupacijom Srebrenice policija i vojska RS-a pobile više od 8.000 stanovnika bošnjačke nacionalnosti, čiji su ostaci do 2003. pronađeni u masovnim grobnicama. Do 2003. identificirano je 8.126 Bošnjaka.
”To nije konačan broj, a i dalje se traga za ubijenim i nestalim Bošnjacima”, navedeno je u studiji.
Od ukupno ubijenih 8.126 Bošnjaka, najviše ih je iz opštine Srebrenica - 4.308, zatim Bratunca - 2.214, Vlasenice - 902, Zvornika - 412 i 290 iz ostalih podrinjskih opština. Udio mladog stanovništva u navedenom broju ubijenih je 12,12 posto. Ubijena je 3.441 osoba od 20 do 59 godina, te 345 starijih.
Prof. dr. Sarina Bakić sa FPN-a UNSA istakla je da ništa nije važnije od ozbiljnijeg uključivanja akademske zajednice kada je u pitanju genocid u Srebrenici i oko nje.
- Važno je govoriti o posljedicama genocida u Srebrenici i oko nje, kakve su te posljedice u ekonomskom, demografskom, kulturnom aspektu, međunacionalnim odnosima, u različitim aspektima života ove zajednice, rekla je prof. dr. Bakić.
Dodala je da smo uvijek govorili o pomirenju kao ključnom rezultatu, ali...
- Osim kulture poricanja genocida kao osnovne prepreke kada je u pitanju pomirenje, vrlo je važno govoriti o sadašnjoj situaciji iz aspekta i mišljenja običnih ljudi koji žive na ovom području, da li oni u svakodnevnom životu već imaju adekvatnu komunikaciju, suradnju. Njih vrlo rijetko bilo ko pita. Naše istraživanje bazira se upravo na članovima lokalne zajednice, različitih etničkih identiteta, poručila je prof. dr. Bakić.
Distrikt je rješenje
Prof. dr. Asim Mujkić sa FPN-a UNSA istakao je da je jedna od osnovnih zadaća svakog univerziteta i svake akademske zajednice reflektiranje pitanja kao što su genocid, zločin.
- Akademska zajednica treba, a ona je garant fronta ljudskih prava i sloboda, konstantno da, kritizirajući postojeće prakse, te granice sloboda i prava širi. Izuzetno je važno da se akademska zajednica, pogotovo kada je Srebrenica u pitanju, uključi u proizvodnju diskursa koji treba da pomogne onima koji su genocid preživjeli da nađu vokabular, rekao je prof. dr. Mujkić i dodao da je pitanje Srebrenice ujedno i pitanje BiH.
Cijeni da, sudeći prema sadašnjem stanju, Srebrenica nazaduje.
- Neka forma distrikta, možemo reći i po ugledu na Brčko, mogla bi da bude spasonosno rješenje za ovaj kraj koji, kako sada vidimo, dubinski stagnira. Ako pogledamo iskustva Brčko distrikta, unatoč svim problemima koji su tamo, vidimo da je riječ o prosperitetnom kraju. Ukoliko imamo u vidu budućnost, želju da se ovaj kraj preporodi i donese blagodat ljudima bez obzira na etničku pripadnost, onda bi takav aranžman pomogao i pomirenju i ekonomskom i svakom drugom prosperitetu, zaključio je prof. dr. Mujkić.
