(VIDEO) Hoće li vaspitači iz cijele BiH u štrajk? - "Po cijenu da svi odemo u zatvor..."
Privatni vrtići uzimaju mnogo više novca roditeljima
Vaspitači traže povećanje plata. Ovaj put to su vaspitači iz Bijeljine i Banje Luke. Iako je u prvom planu politička borba dvojice gradonačelnika i vlasti oličene u SNSD-u, nemoguće je ne primijetiti maćehinski odnos prema nastavnom kadru. Istini za volju, situacija u obrazovnom procesu od predškolskog obrazovanja pa nadalje nikada nije bila sjajna, a nije ni danas. Ipak, oni koji rade sa djecom, koji provode više vremena sa djecom nego njihovi roditelji, zaista su u nezavidnom položaju. Već mjesecima u Banjoj Luci i Bijeljini vaspitači kroz različite oblike štrajkova traže svoja prava. Povećanje plata, a ne milostinju.
500 KM razlike
S druge strane, gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković smatra da se veće plate mogu obezbijediti jedino povećanjem cijene vrtića, predlažući da mjesečna naknada poraste sa 165 na 250 KM. Međutim, skupštinska većina odbija ovakav prijedlog iako je saglasna s tim da su povišice opravdane.
- Kada smo dobili zahtjev da radnici traže povećanje, s čim smo saglasni i to je njihovo pravo da traže, našli smo modalitet i to je da se svim radnicima Centra isplati 450 maraka do kraja godine. Međutim, nije bilo kompromisa, pa smo nastavili dalje. Rekli su da traže povećanje plate za dvadeset posto. Mi smo to uradili i predložili 20 posto povećanja svim radnicima, rekla je Mirna Savić Banjac, gradska menadžerica.
Predsjednica Sindikalne organizacije dječijeg vrtića “Čika Jova Zmaj” Bijeljina Adriana Mirić kaže da Gradska uprava radnicima duguje regres i topli obrok za avgust i septembar, te da problem sa neredovnom platom traje već mjesecima.
- Plata nam nije redovna i ne isplaćuje se u zakonskom roku. Naši ključni zahtjevi su da plata bude redovna i da nam se isplaćuju regres i topli obrok. To nisu dodatna primanja - oni u cjelini čine jednu prosječnu platu. Ako vam neko to ne isplati, niste dobili kompletnu platu. Zbog toga smo odlučili da uđemo u kontinuiranu i neprekidnu borbu - dok nam plate ne budu isplaćivane jednom u 30 dana, kaže Mirićeva.
Kako kaže, Banja Luka nije siromašniji grad nego što je Sarajevo. Ipak, ni vaspitačima u Federaciji nije sjajno. U Sarajevu ih muče drugi problemi. Privatni vrtići niču kao gljive.
- Mi imamo drugi problem, a to je da privatni sektor preuzima primat. Vlada daje preko sedamnaest miliona privatnicima za privatni biznis a ne proširuje kapacitete Javne ustanove Djeca Sarajeva. Drugi problem je što imamo više od 150 radnika koji po deset godina rade na određene vrijeme i ovo je prilika da pozovem sve sindikaliste da organizujemo štrajk na nivou BiH, po cijenu da svi odemo u zatvor, da natjeramo vlasti da se, kad je u pitanju obrazovanje, dozovu pameti, odnosno da omoguće raspisivanje konkursa na neodređeno radno vrijeme, rekao nam je Sivro.
Izjednačen broj
U našoj zemlji bilo je registrovano blizu 530 predškolskih ustanova sa 45.772 djece, podaci su Agencije za statistiku BiH. Zanimljivo je spomenuti kako je broj privatnih predškolskih ustanova gotovo dosegnuo broj javnih. Od ukupno 493 predškolske ustanove koje djeluju u našoj zemlji, njih 250 je javnih, dok su 243 privatne.
- Nije uredu da se neki privatni vrtić naplaćuje 600-700-800 maraka, a istovremeno po djetetu dobija 200 maraka. Neki vrtići imaju niže cijene 300-400, a iz Kantona se izdvaja 200 maraka po djetetu tom vrtiću, rekao je Sivro.
Subvencije u privatnim vrtićima su, kako kažu iz Ministarstva, donesene s ciljem osiguranja dostupnog, kvalitetnog i pristupačnog predškolskog odgoja i obrazovanja za svu djecu predškolskog uzrasta. Prateći uvođenje subvencija posljednjih nekoliko godina, povećala se i brojnost upisa djece u predškolske ustanove u odnosu na ranije.
Kompletno izdanje večerašnjeg O Dnevnika pogledajte u nastavku: