(VIDEO) Građani se guše u smogu, nadležni tvrde da su uložili stotine miliona - "I maska udavi"
Mnoge Sarajlije danas su izašle vani sa maskama na licu /Senad Gubelić
Zagađenje vazduha u Bosni i Hercegovini posljednjih godina postaje sve veći problem. Posebno je to izraženo u gradovima poput Sarajeva, Tuzle i Zenice. BiH je sada druga zemlja u svijetu po najvišoj stopi smrtnosti od zagađenja vazduha uzrokovanog ljudskim djelovanjem, a vodeći uzroci su korištenje uglja i biomase.
Ulaganja je bilo
Upravo je Sarajevo primjer zagađenosti tokom zimskih mjeseci. I pored stalnih upozorenja da se ne izlazi, da se nose maske, da se ne voze automobili u ovolikom broju, to ne pije vode. Sistemskih rješenja nema, građani sami moraju sačuvati svoje zdravlje.
Amir Suljić iz Sarajeva ima zdravstvenih tegoba, a zagađen zrak mu samo pogoršava stanje.
- Meni je i ovako i onako zagađeno sve. Svakako sam zdravstveno loše, ne mogu da dišem. Smeta mi, ne mogu da hodam, sto metara i sjednem. Šta ću. Trudim se da što manje izlazim, rekao nam je Suljić.
Amir Suljić: Pređem stotinu metara, pa sjednem
Mukelefa Devedžić je zdravstveni radnik i kaže da je svjesna zagađenja, ali i da mora izaći.
- Zrak je zrak, sve mi smeta, ne mogu više maske, udavi i ona, šta ćemo... Trpimo. Prije nije bilo ni toliko automobila, bilo je drugačije iako su fabrike radile, a sada niko ništa. Sve su pustili, kaže Mukelefa.
Mukelefa Devedžić: Ovako nije bilo ni kada su fabrike radile
Ekolozi smatraju da su konkretni potezi već trebali biti poduzeti. Poručuju da bi institucije morale početi raditi svoj posao i to bi morale da rade tokom cijele godine. Nadležni, pak, napominju da su tokom posljednjih godina uložili stotine miliona maraka kako bi se poboljšala situacija. Geografski položaj ne mogu ispraviti, ali naglašavaju da su u saobraćajnu infrastrukturu uložili mnogo, kako bi se smanjio broj vozila, kojih svakodnevno u KS-u ima oko 200 hiljada.
- U BiH godišnje od bolesti koje izaziva zagađeni zrak umire između 3.300 i 6.200 ljudi. To su podaci međunarodnih statistika. Ništa nije dovoljno da natjera političare da počnu nešto raditi da se zagađenje zraka umanji. Kada ih pitate, nabrojaće vam puno toga. Međutim, to su sve kozmetičke akcije koje sa rješavanjem ovog problema nemaju veze, upozorava Anes Podić iz Udruženja Eko-akcija.
Prizori kao iz horor-filmova/Senad Gubelić
Sarajevo je, po prosječnoj koncentraciji loših čestica, glavni grad s najlošijom kvalitetom vazduha u Evropi prethodnih godina. Slijede ga Skoplje, Beograd i Podgorica, pokazalo je istraživanje provedeno tokom prošle godine. Profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (UNSA) Azrudin Husika smatra da se navike moraju mijenjati. Mora biti jači javni prevoz, vlasnicima putničkih automobila se mora poslati poruka da u centru grada nisu poželjni. Potrebno je uvesti ograničen period za parkiranje.
- Moramo se prilagoditi, kao i svoje aktivnosti, da ne trčimo, da ne idemo za nekim sportskim takmičenjima, sve te aktivnosti još više izlažu naš organizam povećanim koncentracijama, ali kad govorimo o dugoročnim mjerama, tu mislimo na drastično smanjenje emisija zagađujućih materija. Na tome nam mora biti fokus, a tu onda govorimo o masovnoj zamjeni uređaja za grijanje, domaćinstvima, kotlovima za grijanje sa novim savremenim uređajima, smatra Husika.
Lošiji san
Djeca, starije osobe i osobe sa respiratornim problemima posebno su osjetljivi. Dugotrajno izlaganje zagađenom vazduhu povećava rizik od bronhitisa, alergija, astme i drugih respiratornih bolesti. Čak i kod zdravih odraslih građana loš kvalitet zraka u stanu može smanjiti koncentraciju i kvalitet sna, te povećati opštu iritabilnost. Preporuke su što manje izlaziti i smanjiti sve aktivnosti na otvorenom.
Ljekari preporučuju da, ako već morate izaći, nosite zaštitne maske FP2 u vrijeme visokog aerozagađenja. Kada je zrak čist, potrebno je provjetravati prostorije i to je obično ujutro ili poslije kiše. Kada je visoka koncentracija zagađenosti, ne treba otvarati prozore, već koristiti pročišćivače zraka u zatvorenim prostorima.
Kompletno izdanje večerašnjeg O Dnevnika pogledajte u nastavku:
