(VIDEO) Gegić iskreno: Kada su me u Beogradu pitali šta se ovdje dešavalo, rekao sam...
Šemsudin Gegić: Ideja o SAjber telAlu je nastala 1992. godine
Gost podcasta U kontru sa Draganom Markovinom je Šemsudin Gegić, dramaturg, pozorišni, RTV i filmski režiser jedan od najnagrađivanijih autora za djela u svim medijima u kojima se okušao.
Na početku njihovog zvaničnog upoznavanja, iako godinama prate rad jedan drugoga, Gegić je zahvalio Markovini na pozivu jer nerado gostuje u podcastima, ali i svojoj porodici koja ga je čuvala i sačuvala te italijanskim ljekarima koji ga nekoliko godina liječe od jednog od najtežih oblika karcinoma pluća.
Jedan od povoda ovog razgovora je njegov aktuelni projekat „SAjber telAl“, na čiju je ideju došao ratne 1992. godine, a kojim se i on vratio radu u Sarajevu, jednako kao što je vratio telala na ulice grada.
U rijetko drugačijem i izrazito emocionalnom razgovoru, Gegić je govorio o svom ratnom radu, njegovim multinacionalnim ekipama na snimanjima, bijegovima tih ljudi preko ratne linije i zašto su ga za vrijeme rata priveli na ispitivanje koje je trajalo dva puta po osam sati.
Izliječen ili zaliječen
Sa sjetom je govorio koliko su mu, unatoč tragičnoj smrti oca na željeznici, putovanja vozom značila u životu i jednim dijelom utjecala na odabir profesije. Definitivno je na njega veliki utjecaj imalo i odrastanje u Goraždu te traumatično nasljeđe familije iz tog kraja koja je u dvije generacije doživjela strašne zločine.
Još emotivnije, govorio je o Mostaru i njegovoj poetskoj bliskosti s tim gradom, filmovima i predstavama koje je radio u gradu na Neretvi, o kući koju je s razlogom tamo kupio, potom o traumi vođenja Narodnog pozorišta u Mostaru i o načinu na koji je došao i otišao iz njega te o tome kako na taj grad danas gleda.
Gegić nerado govori o politici, ali kaže da za njega sve stane u samo jednu riječ - zavođenje, ne ono ljubavno, nego ideološko.
- Ovo je prvi put da je meni konzilij ljekara u bolnici Ospedale San Raffaele u Milanu dali godinu dana da je stanje stabilno. Ja sam ih pitao da li će meni nekada u kartonu pisati "izliječen" ili "zaliječen", kao što piše kad podlegnete od te, kako je zaovu, najteže bolesti. Rekli su mi: "Ne, niti zaliječen niti izliječen, nego stanje miruje, znači ide ka boljem". Da je, ne daj Bože, gore, kako oni kažu, onda bi mi oni napisali kako jest. kazao je Gegić, govoreći o svom trenutnom zdravstvenom stanju.
Gegić: Imam mnogo godina, pa imam puno starih ideja
Potom se osvrnuo na to kako je uopće došlo do realizacije predstave "SAjber telAl"
- Prijavio sam se na jedan konkursni projekat Ministarstva kulture i sporta KS. Kako sam već dugo na liječenju nisam znao da to ima. Tu ideju imam od 1992. godine. Imam ja dosta staih ideja, kako imam puno godina, ali sam na idejuo "SAjber telAlu" došao 1992. godine. Izašao sam sa ekipiom tadašnje TV BiH, na koju smo prešli sa TVSA, jer sam ja bio uposlenik, urednik i reditelj na bivšoj TV Sarajevo, u bivšoj Jugoslaviji, da snimimo kako gori Sarajevo, kako je svaki dan gorilo od granata. Mi pred gradsku tržnicu Markale, na Ferhadiji, a ispred je bila Zulejha, ne znam da li je živa, jer su mi bili rekli da je umrla. Digla ruke i viče: "Oslobođenje, Oslobođenje...". Ona je uz to imala svoje dodatne rečenice, koje za nečije "najlon" uši zvuče ružno, ali ona je tako reklamirala. Mi svi prilazimo. Ona ne prodaje to, ona nudi, a mi prilazimo i dajemo koliko ko ima i uzimamo novine. Ja sam sebi tad u svoju rediteljsku bilježnicu zapisao: "film o telalima". Kako je posljednjih godina "napala" umjetna inteligencija, onda sam pokušao da to spojim. Moj rediteljski potpis je drugačiji od mojih kolega. Drugi kažu da je to dobro, ja to ne tvrdim, ali je drugačiji. Tako smo spojili ta dva lika i to je bilo fantastično, istakao je Gegić.
U nastavku je spomeenuo i ko čini ekipu ove predstave.
- "Sajber telAl" je kombinacija Sarajeva i poznate engleske riječi koja nas ubija, koja nas prati, koja nas kontroliše i koja nam svašta radi. Imate i ono cyber muzika, tako je i krenulo. Ja sam to unio u ulični teatar, tako da je to lik koji je u početku ozvučen i govori iznutra, govori kao umjetna inteligencija. Govori riječi i rečenice koje se tiču Sarajeva, BiH i opće teme. Ja sam imao 12 glumaca u konkurenciji, a izabrao sam mog bivšeg studenta sa akademije iz Tuzle, Adnana Rešića i on je igrao njega. Kostimograf mi je bio Saša Glušac, koji je sa mnom radio nekoliko predstava, ali dvije su velike predstave, u Pozorištu mladih u Sarajevu i Narodnom pozorištu u Mostaru, "Fundamentalist, ili tajna mlade udovice", gdje su Snežana Savić i Irina Dobnik odigrale fenomenalno. Emina Herenda je bila organizator. Mirsad Tukić, moj stari satadnik sa televizije je bio tonac. Džana Fočo je uradila konstim po skicama Saše Glušca. Glumac Alija Agović je govorio glas umjetne inteligenicije. Tako da je taj tim odradio odličan posao, ispričao je Gegić.
Povratak u Sarajevo
Opisao je i kako je izgledalo prvo izvoeđenje na ulicama Sarajeva.
- Mi smo ozvučili tog sajber telala i on ima svoj prvi nastup pred narodom, na ulici, dok šeta, sa zvučnicima koje nosi na sebi. Kao da se kreće robot. Sve dok jednog trenutka ne dosadi pravom telalu, jer on kaže da je genetski potomak telala iz Sarajeva, i pobijedi čovjek, jer je čovjek smislio umjetnu inteligenciju. Jedino što joj nije dao svijest i nije joj dao dušu. Znači, čovjek je u prednosti. Tako da je ovaj moj povratak u Sarajevo bio odličan, na moje veliko zadovoljstvo i sreću mojih saradnika. Najbolja publika je ona koju ne zovete. Skupilo se kod Tržnice nekoliko desetina ljudi, ali su svi krenuli s nama prema Baščaršiji i Ulici Telali, a u susret su nam dolazili drugi, tako da je to bio neki moj povratak. Mi smo to završili 1. marta. To smo morali uraditi prema obavezi do kraja februara i tako se desilo da bude gotovo do tog datuma. Ja mnogo volim taj datum, Dan nezavisnosti BiH. Volim lično, zbog čovjeka, a volim i zbog ove naše države. Kad se raspala Jugoslavija, mene su pitali u Beogradu, kao njihovog studenta, pred samo ono što se izdogađalo, šta ja mislim o tome. Tog trenutka ja sam rekao: "Pa ništa, ogramo utakmicu, ali sada samo na manjem igralištu", rekao je Gegić.
Sve naše podcaste možete gledati na www.podcastoslobodjenje.ba.
Ostale epizode i sve drugo vezano za podcast U kontru sa Draganom Markovinom možete pronaći OVDJE.
