(VIDEO) Elma Hašimbegović: O našoj budućnosti može nam govoriti samo vidovita Džemila
Elma Hašimbegović/
Gošća nove epizode podcasta U kontru sa Draganom Markovinom je Elma Hašimbegović, historičarka, kustosica i direktorica Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine. Diplomirala je historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a magistarske i doktorske studije iz srednjovjekovnih studija završila je na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti. Akademsko usavršavanje nastavila je u Sjedinjenim Američkim Državama, na Ohio State univerzitetu i kao gostujuća naučnica na Univerzitetu Michigan. Njeni napori u revitalizaciji Muzeja međunarodno su prepoznati, naime u februaru 2022. godine, je odlikovana Ordenom viteza umjetnosti i književnosti – jednim od najviših kulturnih priznanja Republike Francuske.
U razgovoru s Draganom Markovinom Elma Hašimbegović govori o obilježavanju 80 godina utemeljenja Historijskog muzeja BiH, o njegovim historijskim fazama razvoja, te o radu muzeja tokom rata, kada se nalazio na prvoj liniji fronta. Razgovarali su i o osmišljavanju novog koncepta muzeja u izmijenjenim političkim okolnostima i s novim imenom. Naime muzej je do 1993.godine nosio naziv Muzej narodne revolucije Bosne I Hercegovine, da bi 93-e promijenio naziv u Historijski muzej Bosne I Hercegovine.
Poseban dio razgovora u ovom podcastu posvećen je stalnoj postavci „Sarajevo pod opsadom“, obimnoj interaktivnoj web-platformi koja donosi svjedočanstva, dokumentarne filmove, fotografije, mape i druge ključne informacije o najdužoj vojnoj opsadi jednog glavnog grada u modernoj historiji.
Status quo
Tema razgovora je bila I druga, stalna postavka „Wer ist Walter?“, koja se bavi otporom nacizmu, fašizmu i kolaboraciji tokom Drugog svjetskog rata, s fokusom na Bosnu i Hercegovinu i Jugoslaviju, kao i aktuelna izložba „Naša žena“, posvećena ženskom iskustvu nakon ratova 1945. i 1995. godine.
Za kraj, razgovor otvara i pitanje statusa Historijskog muzeja BiH te odnosa države prema ovoj instituciji.
- Za to stvarno treba jedna vidovita, Džemila, zato što našu budućnost, osim da ostane neki status quo, ja ne vidim. Ne smijem čak ni obećavati sad neku priču o obnovi zemlje. Mi imamo obećana sredstva. Imamo zaštićeni status od 2012. godine. Od prošle godine se vuče jedan dio sredstava koji je Vlada KS odvojila za rekonstrukciju zgrade. Evo, približavamo se kraju godine. Želimo da vjerujemo da će se to desiti, jer bi to stvarno bio jedan veliki, konkretan korak kad je u pitanju rekonstrukcija. Hoće li se desiti, stvarno ne mogu procijeniti, niti mogu ni predvidjeti, ni govoriti o budućnosti jer to o mnogo faktora ovisi. Isti je slučaj i sa pričom o statusu muzeja. Mislim da će ostati ovakav status quo, kao i u cijeloj državi, nekad ide gore, ali nikad nije bolje, rekla je Hašimbegović.
Dragan Markovina i Elma Hašimbegović/
U cijeloj Evropi jačaju desničarske struje i stranke. Antifašizam kao opredjeljenje još uvijek deklarativno nije napušten. Međutim, stvari se sve brže mijenjaju. Sve ono što se dešava u Evropi reflektuje se i na našem prostoru.
Zanimljivo je viđenje Elme Hašimbegović o budućem odnosu prema antifašizmu kod nas, ali i u cijeloj Evropi.
- Mislim da se antifašizam kao termin ne koristi baš često u evropskom kontekstu kao takav i onda mi kad dođemo s tim nazivom i narativom malo zbunjujemo ljude. Kad u Berlinu, u Njemačkoj govorite o antifašizmu, nemamo isto razumijevanje tog termina, ali nekako nađemo zajednički sadržalac pa možemo pričati o tome. Zvučat će neskromno, ali mi se čini da, kada se pojavimo sa pričom o Valteru, o nekoj politici muzeja, o antifašističkim vrijednostima koje promovišemo kada pričamo o historijskom antifašizmu, da predstavljamo neku vrstu iznenađenja i osvježenja na sceni. Ljudi se najprije iznenade. Kao da smo mi nekakav faktor ujedinjenja, klica odakle se dlični ljudi prepoznaju. Neki dobar put bi bio da se ujedinjuju i da traže neki zajednički način kako da odgovore na promjene slike u Evropi.
Antifašizam danas
Muzej su nedavno pozvali na učešće u projektu koji se zove Antifašizam danas, koji je smješten u Njemačkoj, ne u Berlinu, nego u Minhenu, gdje je nedavno bila postavljena izložba koja se zove Antifašizam, a onda je nastao cijeli jedan projekat koji će se manifestirati. Mi ćemo nositi rad našeg Ismeta Mujezinovića na tu veliku kolektivnu izložbu, učestvovati u konferencijama. Bio je nedavno i konkurs, recimo, za savremenu umjetnost i rezidenciju za savremene umjetnike, a tema je bila antifašizam. Postoje takve oaze svugdje u Evropi i mislim da je važno da se one i na ovim prostorima najprije prepoznaju, a onda zajednički djeluju, zaključila je Hašimbegović.
Sve naše podcaste možete gledati na www.podcastoslobodjenje.ba.
Ostale epizode i sve drugo vezano za podcast U kontru sa Draganom Markovinom možete pronaći OVDJE.
