(VIDEO) Državni budžet ne smije biti plijen entiteta
Entiteti su se nameračili na dobit Centralne banke BiH
O budžetu bi državni Parlament trebao ponovo raspravljati na sjednici krajem oktobra. Ovaj put SNSD-u je stalo da se budžet što prije donese, za što se sada i otvoreno zalaže i Milorad Dodik.
Ništa novo
- Budžet, po Dodikovoj želji, Vijeće ministara BiH je kao nacrt usvojilo prije dva mjeseca i proslijedilo Predsjedništvu BiH. Predsjedništvo BiH je glasovima članova iz Federacije odbilo taj nacrt budžeta i vratilo ga Vijeću ministara BiH na doradu. Međutim, nacrt je podržala članica Predsjedništva BiH iz RS-a Željka Cvijanović, rekao je za naš list prije dva dana ekspert u UIO Zijad Krnjić.
Bosna i Hercegovina i dalje je bez budžeta za tekuću godinu. Državni službenici rade sa mnogo manjim platama od kolega na entitetskom i kantonalnom nivou. Plate zaposlenih u državnim institucijama već godinama zaostaju za onima u entitetima, iako bi prema zakonu trebale biti veće. Međutim, politika i dalje blokira usvajanje budžeta, čime direktno ugrožava egzistenciju više od 22.500 radnika i njihovih porodica.
“Generalno, niko ne misli o nama. Institucije BiH ne žele da primijene zakonske procedure”, rekao je ranije Dragan Matović, predsjednik Sindikata Granične policije BiH.
Radnici procjenjuju da su oštećeni za oko 25 do 27 miliona maraka. Zastupnici su nedavno usvojili izmjene zakona koje bi omogućile retroaktivnu isplatu razlika, ali u sindikatima sumnjaju da će se to desiti ove godine.
Dobit Centralne banke BiH za 2024. je iznosila 240 miliona KM i ona je, Zakonom o Centralnoj banci BiH, prihod budžeta BiH. Od te objave ministri u Vijeću ministara BiH iz SNSD-a su tražili rješenje kako da to ne dobije država, već da se ona podijeli entitetima, ustvrdio je Krnjić.
- Sredstva koja su za Centralnu banku Bosne i Hercegovine se ne smiju dirati. Nužna su za funkcioniranje CB kao jedne od najvažnijih institucija u Bosni i Hercegovini. S druge strane, nije ništa novo to što se atakuje na sredstva države iz RS-a. Mislim da je krajnje vrijeme da se otvori priča o negativnim posljedicama po FBiH koje osjete svi građani u smislu nepravednih načina raspodjele prihoda. Tek bi se tada uočile razmjere problema, rekao nam je zastupnik SDP-a BiH u Predstavničkom domu PS BiH Albin Muslić.
Krnjić kaže da je nađeno nezakonito i neustavno rješenje, kojim se kao grant entitetima budžetom države vraća 200 miliona KM u omjeru 133 miliona KM za FBiH, a 67 miliona KM RS-u.
Vlastima RS-a, odnosno SNSD-u, nasušno treba svaki milion, naravno i tih 67 miliona KM, ali postižu i svoj strateški cilj finansijskog gušenja institucija BiH, dakle, države, upozorio je Krnjić.
- Zašto je FBiH kroz Fiskalno vijeće BiH i članove Vijeća ministara pristala na to? Pa, valjda i njima treba para, a da li ima nekih drugih dogovora, zaista ne znam. Poražavajuće je da su odlukom o reviziji fiskalnog okvira za 2025, kojim je budžet zaista nominalno veći, iako se entitetima vraća više od tog uvećanja, predstavnici iz FBiH prihvatili da taj uvećani iznos nije osnovica za fiskalni okvir za 2026, već da se on vraća na iznos okvira za 2024. Zaista ne mogu razumjeti koji to razlog može biti da se prihvati, što je i zakonski upitno, da se finansijski blokira država i za narednu godinu, rekao je Zijad Krnjić.
Policija i vojska već su izlazile na proteste, a najavljuju i nove
Admir Čavalić, ekonomski ekspert i zastupnik Stranke za BiH u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, kaže nam kako se slaže u tome da ne treba praviti presedan po pitanju dobiti iz Centralne banke BiH, bez obzira na to o kojem iznosu je riječ i da li ima te iskazane dobiti.
- Jer, ako se jednom napravi presedan, to može biti buduće pravilo, a što bi značilo da dobit Centralne banke, koja je ustvari prihod državnog budžeta i trebala bi da se koristi za unapređenje prilika na državnom nivou, može postati finansijski budžetski plijen za entitete, čisto onako kroz redistribuciju datih sredstava, spuštanjem na nivo entiteta, ocijenio je Čavalić.Krnjić vidi rješenje u tome da se izradi budžet koji je u skladu sa Ustavom BiH i svim važećim zakonima.
- Bilo bi dobro da ovo ne bude pravilo, jer u budućim pregovorima oko budžeta za koji znamo da je teško donijeti, gdje se uvijek krše sva moguća pravila, zakoni i rokovi, to može postati argument da se nastavi koristiti dobit kao takva, naglasio je Čavalić.
Ekonomistkinja Svetlana Cenić kaže da aktuelnim vlastima ne znače ništa pripadnost prihoda i zakoni.
- Sve je kako se međusobno dogovore. Na primer, koeficijenta za raspodjelu indirektnih poreza nema ni na vidiku, kao ni obavezne godišnje revizije prihoda. Valjda se izlazi u susret Republici Srpskoj. Bratska ljubav. Tako im nije važna pripadnost prihoda Centralne banke, jer će i to između sebe dogovoriti pošto novca fali u oba entiteta, kategorična je Svetlana Cenić.
Ekonomista Igor Gavran mišljenja je da državni budžet entiteti vide kao njihovo vlasništvo i žele da ga što više raščerupaju.
Cilj je isti
- Nažalost, državni budžet je uvijek tretiran kao svojevrsni ostatak, da ne kažem ogrizak entiteta, nakon što rastrgaju sveukupne javne prihode i namire svoje budžete. Mijenjaju se argumenti i metode, ali uvijek je cilj isti - smanjiti državni budžet što više, idealno da ga nema nikako, a institucije poput Centralne banke BiH kojima ne mogu upravljati makar iscijediti i uzeti im što više novca. Sve je ovo neprihvatljivo i prihodi CBBiH mogu jedino ili jačati devizne rezerve (npr. biti investirani u nove zalihe zlata) ili se uplatiti u državni budžet za državne namjene, ali nikako dijeliti entitetima kao da smo neka konfederacija ili da entiteti posjeduju CB BiH. Sramno je što trpe i državni službenici, ali jednostavno se ne mogu praviti kompromisi ove vrste, smatra Gavran.
Dobit Centralne banke je prihod državnog budžeta i treba je rasporediti na potrebe države, među ostalim i za povećanje plata zaposlenicima državnih institucija i to ne za pet, već za, recimo, deset posto, opremanje Oružanih snaga, diplomatsko-konzularnu mrežu, kako se već mogu postići politički dogovori o budžetu, rekao je Krnjić.
Kompletno izdanje večerašnjeg O Dnevnika pogledajte u nastavku:
