(VIDEO) Dilberović: U BiH je kompromis shvaćen kao izdaja, za provođenje reformi od EU ćemo dobijati novac

Bosna i Hercegovina je dobila zeleno svjetlo Evropskog vijeća za otvaranje pristupnih pregovora. Tako će 21. mart 2024. ostati zabilježen kao veliki i važan datum naše povijesti, dan kada smo kao država položili ispit zrelosti i - recimo to tako - primljeni na fakultet. Sad je do nas. Prava bitka tek predstoji, a kako je voditi, šta to znači i kada ćemo osjetiti prve benefite ovog važnog iskoraka, otkrio je u podcastu “Direktno sa Vildanom Selimbegović” sekretar Ministarstva vanjskih poslova BiH Edin Dilberović, koji kaže da nama ovo zeleno svjetlo znači sve, to je win-win situacija.

Projekt mira

- U kontekstu evropskih integracija vi provodite reforme koje su neophodne za vašu zemlju i pri tome za to dobijate novac. Svaki korak u procesu evropskih integracija vam se finansijski isplati, govori Dilberović i objašnjava zašto je zeleno svjetlo bitno.

- Bitno je iz prostog razloga što ovim postajete dio društva koje se zove EU, kojem historijski, ekonomski, kulturološki, po bilo kojoj formi apsolutno pripadate. To je broj jedan. Broj dva - dolazite u EU, kao sistem koji se u udžbeničkoj ekonomiji definiše kao država blagostanja. Postajemo sada dio cjelovitog rješenja i sve manje postajemo biti problem. To nam treba biti cilj, rekao je Dilberović.

Jedni ističu da nam je Evropa progledala kroz prste, drugi da je odluka isključivo geostrateške prirode, treći lakonski kažu - poklonu se u zube ne gleda. Dilberović se slaže s tim da su geopolitički razlozi bitni, jer svaka odluka EU je političke prirode, ali kada bi to bio jedini razlog zbog kojeg je EU donijela ovu odluku, onda bi je smatrao neozbiljnom.

- Ne može samo jedan faktor uticati na tako ozbiljnu instituciju, organizaciju. Rat u Ukrajini može biti okidač, ali ako koristimo samo argument rata u Ukrajini, onda zašto BiH nije otvorila pregovore zajedno s Ukrajinom i Moldavijom, nego je to uradila nešto kasnije, pita Dilberović i dodaje da je EU projekt mira, ali u EU je sa smrću Jacquesa Chiraca umro zadnji političar koji se sjećao rata na evropskom tlu, a na naše se nisu puno osvrtali.

Nakon pada Berlinskog zida potpisan je Helsinki Final Act, koji definiše granice u Evropi i jasno pravo da se nijedna granica ne smije promijeniti silom. Agresijom Rusije na Ukrajinu došlo je do te promjene.

- U ovom slučaju generalno, bliskost sa Vladimirom Putinom nije nikad dobro rješenje kada je EU u pitanju. I kad mi govorimo o onim odnosima, znate, kao sutra će razgovarati Emmanuel Macron sa Putinom bez ikakvih problema, ali poenta je što mi sebi često dajemo veći značaj nego što ga imamo. Macron sa Putinom govori iz druge perspektive, iz drugih stolica, nuklearnih, bojevih glava preko kojih se gledaju. Možda je politički profitabilan kod glasačkog tijela odnos sa Putinom, ali ekonomski pokazatelji su neumoljivi kada je BiH u pitanju. Bez EU mi bismo bili na izdisaju zato što su ekonomski odnosi sa zemljama van EU, van zemalja kandidata u regionu statističke greške, govori Dilberović.

Sljedeći koraci su da Evropska komisija Bosni i Hercegovini predstavi kroz exploratory screening pravnu stečevinu Evropske unije.

- Na osnovu toga, BiH će kroz bilateralni screening prezentirati ono što smo mi do sada uradili, preuzeli, na koji način i u kojoj mjeri. Zasnovano na tim prvim formalnim kontaktima i formalnim radnjama kroz formu pitanja-odgovora dobijate pregovaračku platformu, gdje će EK za zemlje članice pripremiti šta BiH po svakom klasteru, po svakom poglavlju treba uraditi. I mi više ne pregovaramo od trenutka zelenog svjetla sa EK-om. Ona postaje tehničko tijelo zemljama članicama. Mi razgovaramo sa zemljama članicama. Ovo ide paralelno sa onim što vlast i dalje treba uraditi, objašnjava Dilberović.

Datum kada ćemo zvanično otvoriti pregovore nije bitan, smatra Dilberović, jer je bitna samo činjenica da smo dobili zeleno svjetlo i da sada treba da radimo.

- Nama će se EK vrlo brzo obratiti sa prvim korakom, ističe sekretar MVP-a.

Jučer je u Sarajevu slovenačka ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon kazala da više nemamo potrebe da se nešto između sebe usaglašavamo, što je inače naš najveći problem. Sad zapravo dolazimo u fazu kad će se jasno prepoznavati kočničari i oni koji su za evropske integracije.

- Ne vjerujem da će biti kazni, jer EU je klub u koji ulazite samovoljno, svojom izraženom voljom i dobrovoljno. Jedini koji mogu tjerati naše političare da odrade svoj posao jesu građani. To je jedan detalj. Drugi, EU postaje organizacija država koje razmišljaju strateški. Ukrajina ih je sve dobro razdrmala i probudila. Samim činom odnosa prema zemljama zapadnog Balkana EU pokazuje gdje je njen interes, kao što je i naš interes EU, kaže Dilberović i podsjeća na šest milijardi eura za zapadni Balkan, plus 14 milijardi koje su kroz IPA fondove na raspolaganju zemljama naše regije i Turskoj.

U pregovaranju ćemo imati decidirano definisane stvari koje moramo završiti.

- Tu će se vrlo jasno znati ko taj proces blokira i ko u tom procesu neće biti partner, napominje i dodaje da BiH ima jako puno zakona koji se već jasno definišu kao evropski, ali je pitanje da li ih primjenjujemo i imamo li primjere primjene.

Hrvatska i Turska su isti dan - 3. oktobra 2005. godine - počele pregovore sa EU. Hrvatska je 1. jula 2013. postala članica, Turskoj su pregovori obustavljeni i službeno početkom 2019. zbog kršenja kriterija podobnosti za članstvo. Dilberović vjeruje da smo mi zagrizli ovaj proces i da ćemo ići putem Hrvatske. Naravno, bitan je i naš odnos prema članicama, tačnije onima koje stoje iza nas.

- Novitet je da na diplomatskoj razini postajete tema takozvanih donosilaca odluka, a ne provodilaca odluka, istakao je Dilberović.

Postala je poštapalica kako ne možemo u EU sa OHR-om, no naše vlasti nikako da dobace do ispunjavanja onih famoznih 5+2 uvjeta.

- OHR je konačni tumač Dejtonskog sporazuma. Evo, zanemarimo sad sve političke razmirice. Ko je tumač ako OHR ode? Ako smo sa OHR-om uspjeli da dobijemo zeleno svjetlo za pregovaranje, dakle OHR ne predstavlja smetnju da provodimo reforme. Ukoliko koristite stav u kojem kažete ne priznajemo OHR, on mora otići i neću ništa raditi dok on ne ode ili neću barem ozbiljno raditi u procesu evropske integracije, jer je OHR tu, stvarate faktički ključne argumente da OHR ostane, pojašnjava Dilberović.

Kompromis nije izdaja

Ni dan nakon zelenog svjetla, aktueliziran je prijedlog izmjena Izbornog zakona koji bi da regulira i izbor članova Predsjedništva BiH iako je to dio Dejtonskog ustava, starijeg od svakog zakona.

- Legitimno pravo svake političke opcije, svake stranke, jeste predlaganje zakona. Zato vam postoji ona ustavnopravna komisija koja će reći da li je nešto u skladu s Ustavom ili nije, ili može li krenuti naprijed ili ne. Postoji sljedeća instanca koja se zove Ustavni sud. Problem ove zemlje je generalno što je kompromis shvaćen kao izdaja, kao prodaja i slabost, kaže sekretar MVP-a.

Dilberović je najavio i dolazak direktnih stranih investicija iz zemalja Zaliva u BiH, kao potencijalnu zemlju članicu.