(VIDEO) Dani ponosa: Ljudi još uvijek pamte februar kada je Sarajevo bilo centar svijeta

Četrdeset dvije godine su prošle od održavanja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Bile su to, kako je ocijenio tadašnji predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Juan Antonio Samaranch, najbolje organizovane Zimske olimpijske igre do tada.

Bez prekida signala

Zajedništvo, uključenost, posvećenost svakog stanovnika tadašnje Jugoslavije, a posebno Sarajlija, da Olimpijada uspije, Sarajevo su smjestili među olimpijske gradove, a bivše državljane Jugoslavije učinili ponosnim. Sarajlije se sjećaju da su svi imali svoj zadatak u pripremi.

- To je bio baš lijep momenat kada je Sarajevo dobilo organizaciju Olimpijskih igara, a onda poslije toga smo se svi angažovali da sve bude kako treba. Ja sam radio u školi za unutrašnje poslove i tu smo svi bili angažovani oko obezbjeđenja, čak i djeca. Učenici koji su učili bili su angažovani na Olimpijadi. Svi smo imali svoj zadatak, rekao nam je Andrej Elsner.

Saliha se prisjeća da je slavila rođendan i gledala Olimpijadu. Veliki ponos je osjećala

- Bili smo ponosni, srećni, jedinstveni. Jednostavno uživali smo.

Poseban zadatak je imao i Džemaludin Zahirović, koji je radio na Radio-televiziji Sarajevo. Bilo je važno ne obrukati se, da signal bude obezbijeđen u svim dijelovima, a ne samo centrima, kako bi građani mogli pratiti televizijski prenos.

- Ovdje je osnovni problem bio kako održati sistem da ne bude prekida i da ljudi mogu pratiti i gledati Olimpijadu. Recimo, neko najudaljenije mjesto, Grahovo, Drvar i mala mjesta su bili problem i uspjeli smo da prekida ne bude. Na primjer, kada su Amerikanci došli ovdje, donijeli su kompletnu opremu. Oni dobar dio te opreme nisu ni raspakovali, jer su vidjeli da mi sve to imamo. Njihov najvažniji posao je bio što su onu satelitsku antenu ubacili i ostavili je kao donaciju. Nije im se isplatilo da je vraćaju, prisjeća se Zahirović.

A o tome danas svjedoči Olimpijski muzej. Mnogo eksponata koje su najviše donirali građani omogućava da i mladi ljudi osjete duh Olimpijade u Sarajevu.

- Sarajevo je tada doživjelo preoblikovanje koje nije bilo samo urbanističko nego i kulturno. Vrlo su bili važni kulturni sadržaji koji su pratili Zimske olimpijske igre. Od vizuelnog identiteta, činjenice da su na promociji Zimskih olimpijskih igara radili brojni međunarodni umjetnici, galeristi i grafički dizajneri iz Slovenije dali su veliki doprinos uspostavi vizualnih komunikacija, ispričala nam je Aida Bičakčić, kustosica JU Gradski muzeji Sarajevo.

Do Olimpijade iz godine u godinu nicali su objekti: Zetra, staza za bob i sankanje, skakaonice, dvorane, “bijele pruge”, žičare, hoteli, olimpijsko selo i novinarsko naselje sa 2.640 stanova, saobraćajnice u pravcu planina i 28 zimsko-sportskih centara, koji su potvrdili da je takav događaj, uz sve humanističke i sportske domete, za BiH i razvojna šansa.

Kolektivni uspjeh

- Brojni građani su se odricali dijela plate kako bi ovaj događaj bio realiziran na način na koji je organizovan, kao veliki uspjeh, kao najbolje organizovane Olimpijske igre do tada, ispričala nam je Aida.

A mladi su ponosni na Sarajevo. Žele da priča o Olimpijadi bude nastavljena.

- Slušali smo dosta o Olimpijadi u školi, o tome koliko je bilo značajna za Sarajevo. Ipak smo mi mala država i važno je znati detalje, posebno za nas mlade, ali i one koji žele da učestvuju nekad u tome, rekla nam je Lamija koja volontira na Olympik Weeku.

Čak 60.000 gledaoca na stadionu Koševo, a milioni pred televizorima širom zemlje, s ponosom i oduševljenjem je pratilo ceremoniju otvaranja XIV zimskih olimpijskih igara. U Sarajevo su u tom trenutku bile uprte oči cijelog svijeta.

- Govorimo o kolektivnom uspjehu u odnosu na brojne političke izazove s kojim se Jugoslavija u to vrijeme susreće. Bilo je vrlo izazovno organizovati Olimpijadu, napominje kustosica.

ZOI su trajale do 19. februara. U njima je učestvovalo 49 zemalja sa 1.437 sportista u 39 disciplina, te 1.254 trenera i rukovodioca. Pratilo ih je 7.825 akreditovanih novinara i tehničkog osoblja iz 760 novinskih redakcija i 67 TV kuća.

Kompletno izdanje večerašnjeg O Dnevnika pogledajte u nastavku: