(VIDEO) Da, ovo što vidite je Jablaničko jezero: Ponos Hercegovine se tretira kao septička jama

Jablaničko jezero poput scene iz horor-filmova. Možete li zamisliti ovakav opis uz hercegovačku smaragdnu ljepoticu? Teško. Upravo zato prizori tamnosmeđe boje koja se proširila jezerom zabrinuli su brojne građane.
Uzrok ovom ružnom prizoru je cvjetanje algi koje se događa već nekoliko godina zaredom, ali ne u ovom obimu. Pojačan rast algi uslovljen je ispuštanjem fosfata koji im služe kao gnojivo.
Ako putujete iz pravca Mostara prema Konjicu, činiće vam se kao da je sve uredu. Neretva u normalnoj boji, Jablaničko jezero bez packe. Sve do jednom. Na području uz mjesto Orahovica prizor se mijenja. Smaragdnu boju zamijenile su tamnosmeđa i modra.
Cvjetanje algi
U obližnjem restoranu kažu da su navikli na pojavu algi, ali ne u ovoj količini. Rijad Parcan radi u restoranu već osam godina, ali ovakav prizor nije vidio do sada.
- Vidio sam jezero da presuši i u svakakvim drugim stanjima, ali u ovakvom nikad. Gosti kažu kako im je pogled fantastičan, ali ovaj prizor im kvari užitak. Nadam se da će ovo biti sklonjeno u što kraćem roku, kaže Parcan.
Među prvima koji su prikazali zagađenje Jablaničkog jezera bilo je Udruženje za zaštitu okoline Zeleni Neretva. Predsjednik Udruženja Amir Variščić za Oslobođenje je objasnio kako dolazi do ovakvih pojava.
- Cvjetanje algi u Jablaničkom jezeru je direktna posljedica viška materija koje ne bi smjele biti višak u ekosistemu. A radi se najviše o fosfatima i nitratima. Tri osnovna sastojka kojima se biljke hrane jesu upravo fosfor, azot i kalij. Supstance koje se vežu uz fosfor i nitrate dospijevaju u vodotok Neretve uglavnom iz metalske industrije, koje u Konjicu ima u znatnom obimu. Jedan dio dolazi iz komunalnih otpadnih voda, pojašnjava Variščić.
On dodaje kako samim dolaskom prvih lijepih dana i punjenjem jezera na proljeće dolazi do ove pojave. Alge imaju tendenciju da idu prema površini, gdje se najčešće nalaze fosfati i nitrati.
Osim zagađenja i vizuelnog dojma, postavlja se pitanje da li je riblji svijet u Jablaničkom jezeru ugrožen ovom pojavom.
Ribe još žive
Ribočuvar iz Konjica Emir Alebić ističe da do sada nijedna riba nije uginula zbog ovog fenomena.
- Po mojim saznanjima, unazad tri godine se dešava cvjetanje algi koje nisu štetne po ekosistem jezera, vode i okoline. Nemamo dramatičnih situacija na jezeru, pomora ribe, žaba i ostalih vrsta. Da je išta opasno, vjerovatno bi se desio pomor, kazao je Alebić.
Teški metali, štetne supstance, prekomjerno podređivanje prirodnih dobara industriji... Nastavimo li olako shvatati naša prirodna bogatstva, pojava veće količine algi bi mogla biti samo vrh ledenog brijega. Neretva ne guta sve. Jablaničko jezero ne smije biti septička jama.