(VIDEO) Ambasade kao plijen, Alkalaj kao posljedica: Sreća pa nas svijet ne uzima za ozbiljno, inače...
Iako bi diplomatija trebala biti primjena inteligencije i takta na vođenje zvaničnih odnosa između vlada nezavisnih država, bosanskohercegovačka diplomatija sve više liči na sve drugo. Tokom godina svjedočili smo ignorisanju zvaničnih naredbi, omalovažavanju državnih simbola, poklonima sumnjivog porijekla, lavovima, kontradiktornim istupima, a problem predstavlja i činjenica da Bosna i Hercegovina nikada nije usvojila Zakon o vanjskim poslovima.
Domaći moćnici
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH u odlazećem sazivu, sjećamo se, ministru vanjskih poslova Ruske Federacije Sergeju Lavrovu, sredinom decembra 2020. poklonio je pozlaćenu ikonu. Zbog sumnje da se radi o ukradenom predmetu, Lavrov je vratio poklon. Godinu kasnije, Bisera Turković, šefica bh. diplomatije, sastanak sa istim Lavrovom, okarakterisala je kao lavovski - objavivši video na Twitteru. Posljednji istup ambasadora Svena Alkalaja, stalnog predstavnika BiH pri UN-u, obilježen je kritikama na račun visokog predstavnika Christiana Schmidta, a govor su pohvalili istomišljenici Rusi. Sate uoči sjednice Vijeća sigurnosti obilježile su peripetije ko će, kako i kada govoriti. Akademik Slavo Kukić naglašava da BiH ne samo da nema vanjsku politiku već nema državnu politiku uopće.
- Ima, naprotiv, stranačke i politike partijskih moćnika. Nije problem u konkretnom slučaju gospodin Alkalaj niti njegov istup u UN-u, on je samo posljedica situacije, sistema koji proizvodi alkalaje, takve diplomate koji su zapravo lojalni partijskim moćnicima, ističe akademik i dodaje da su na meti kritika svi oni koji kažu svoj stav o tome.
Ne vjeruje da je svjetska javnost, naročito javnost najmoćnijih svjetskih zemalja SAD-a i EU, posebno iznenađena.
- Sve ovo je samo dokaz stvarnog stanja u BiH. Domaći mediji prenose reakcije svjetske javnosti kada je u pitanju ono što čine Dodik i Čović, a što je svakako uporno djelovanje na destruiranju BiH kao države i društva. Sada se zorno pokazuje kako nisu u pitanju samo Dodik i Čović nego uopće ta etnonacionalistička politička matrica koja funkcionira ili u otvorenoj formi branitelja prava jednog naroda ili u formi izmišljene obrane prava bh. građana, kaže Kukić.
Dodaje da, po reakcijama na društvenim mrežama, BiH nema prijatelja ni u Washingtonu ni u Bruxellesu.
- To je ona stara srpska floskula da je “ceo svet protiv Srba i Srbije”, a po ovome ispada da nije samo protiv Srba i Srbije nego je cijeli svijet protiv BiH i, u ovom momentu, Bošnjaka. Naravno da to nema nikakve veze sa zdravom pameću, ali govori o klimi, socijalnom ambijentu koji funkcionira po matrici - ili će svijet funkcionirati na način kako mi od njega očekujemo ili ćemo mi podržati svakoga ko se prema tom svijetu odnosi po principu “e nek’ si mu rekao”, ističe akademik.
Hajrudin Somun, bivši ambasador BiH u Tuskoj i nekadašnji savjetnik za vanjsku politiku Ratnog predsjedništva BiH, smatra da je “tekst s kojim je ambasador Alkalaj istupio u UN-u samo odraz ukupnog jadnog političkog stanja BiH i njene vanjske politike”.
- Politike koje ona i nema, nego je članovi Predsjedništva vode kako kome prahne. Tako je to već četvrt vijeka. Alkalaj je rekao, bolje reći pročitao, šta mu je naloženo. Osim nepotrebne osude visokog predstavnika u BiH, kojoj su se obradovali Milorad Dodik i Rusi, u tome ima dosta stvari s kojima se slažem, zajedno sa sugrađanima koji žele BiH drukčijom nego što je vode nacionalne oligarhije kojima je to omogućio Dejtonski ustav. Kakvu žele i naša djeca, kao Dino Mustafić, sin mog TV jarana Pujde, koji je u Alkalajevom istupanju vidio “autohtonu političku perspektivu koja će zastupati građane”, ističe Somun.
Dodaje da se takav istup, međutim, nije trebao čuti pred Vijećem sigurnosti, nego da se za njega bori u Parlamentu.
- Nije rečen na pravom mjestu, dakle. Pa još u nevakat je izrečen, na istom zasjedanju kada se donosila odluka hoće li sigurnost BiH i dalje štititi međunarodne vojne snage. Koje su je i spasile od istih snaga koje je zamalo nisu rasturile 1995. i koje bi sutra opet rado krenule da je čereče, zaključuje Somun.
Stefan Blagić, predsjednik Udruženja ReStart Srpska, kaže da su “bh. diplomatija i spoljni poslovi na margini margina”.
- I tako se u svijetu i doživljavamo i shvatamo i vjerujte da je s obzirom na ovakvu haotičnu situaciju kakva vlada u zemlji i bolje što se shvatamo kao neuki, priučeni. U suprotnom, bila bi opasnost ako nas neko shvati ozbiljno, a mi riješimo da ne damo agreman, primjera radi, ambasadoru Njemačke, ističe Blagić i dodaje da sistemska rješenja moraju postojati.
Objašnjava da BiH u načelu ima Ustavom i zakonom definisane stvari, ali da se ministarstva, Predsjedništvo i ambasade shvataju kao plijen. Dodaje da je prvo na šta pomisli kada govorimo o skandalima naše diplomatije - već pomenuta ikona i pokušaj uskraćivanja agremana njemačkom ambasadoru.
Smatra da je svaki izlazak pred Savjet bezbjednosti UN-a skandal sam po sebi.
- Tu uvijek ide jedan čovjek i tu nikada ne postoji dogovor. U suštini, izvještaj i praktično varira, odnosno ono što će reći ljudi, varira od toga ko je tamo, poručuje Blagić.
Ističe da se ne nada promjeni, jer su iste partije dobile izbore, ali naglašava da BiH itekako ima dobre diplomate, karijerne diplomate, koji, nažalost, ne dobijaju priliku, jer živimo u društvu partokratije.
Sa druge strane, Haris Ćutahija, direktor Vanjskopolitičke inicijative BiH, objašnjava da BiH ima jasno definisanu vanjsku politiku, te prioritete koji se odnose na članstvo u EU i NATO-u. No, problem je što se predstavnici političkih stranaka prosto ne slažu sa tom politikom.
Neprihvatljiva ponašanja
- Ako uzmemo u obzir kako se imenuju ambasadori i diplomatski predstavnici, tako što sjednu članovi Predsjedništva, podijele ambasadorske pozicije i imenuju bez ikakvih uslova - onda imamo rezultat da ti diplomatski predstavnici ne zastupaju BiH, već političare i političke stranke koje su ih imenovale, objašnjava Ćutahija.
Ističe da posljednji primjer neusaglašenosti predstavlja upravo govor ambasadora Alkalaja.
- Uopšte nije bitno koliko se mi slažemo ili ne sa njegovim stavovima. Stvar je u tome da on prosto tamo nije iznio stavove BiH, već stavove neke političke grupacije u BiH, ističe Ćutahija.
Dodaje da BiH, ako zaista želi biti članica EU, mora usaglasiti vanjsku politiku sa vanjskom politikom EU.
- To je na papiru slučaj, dok u praksi nije i onda se dešava da neki naši političari ili njihove produžene ruke u diplomatskom koru izražavaju stavove koji su, u ovom momentu, jako nepopularni u zapadnom bloku kojem mi želimo da se pridružimo. Imamo naše predstavnike koji promovišu proruske stavove, što je nešto što nijedna ozbiljna država ne smije sebi dopustiti, zaključuje Ćutahija.
