Veliki izazov: Evo koliki bi proračun vojske morao biti da bi BiH postigla 2% BDP-a za NATO
Tokom posjete Bosni i Hercegovini, koja je bila obilježena pozivima na stabilnost, suverenitet i očuvanje teritorijalnog integriteta zemlje, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte iznio je poruke koje su, kako piše Večernji list BiH, prošle gotovo neopaženo – a tiču se dramatičnog povećanja ulaganja u odbrambene kapacitete BiH.
Na jednom od sastanaka, članovi bh. vlasti informisali su Ruttea da BiH izdvaja tek 0,7% BDP-a za potrebe odbrane – što je daleko ispod praga koji NATO zahtijeva. Poruka saveza bila je jasna: Bosna i Hercegovina mora dosegnuti najmanje 2% izdvajanja iz BDP-a, što je gotovo trostruko povećanje trenutnog nivoa ulaganja. Za zemlju čiji bruto domaći proizvod iznosi oko 74,28 milijardi KM, to bi značilo da se godišnje u vojsku mora uložiti oko 1,49 milijardi KM, dok trenutni iznos iznosi svega 388,75 miliona KM.
Za BiH, čiji budžet već sada trpi pod pritiscima političkih nesuglasica, ovakav zahtjev predstavlja ne samo finansijski, već i duboko politički izazov. U kontekstu apela administracije Donalda Trumpa da zemlje članice NATO-a ulažu i do 5% BDP-a, taj iznos bi se popeo na gotovo 3,7 milijardi KM – za Bosnu i Hercegovinu gotovo nezamislivo, piše večernji.ba.
Iako se brojke mijenjaju, suština ostaje ista – BiH se suočava sa stvarnošću u kojoj postojeća ulaganja nisu dovoljna. Prema dostupnim podacima, Ministarstvo odbrane BiH tokom 2024. godine imalo je budžet manji nego prethodne – smanjen za 3,5 miliona KM, a ukupni rashodi do septembra iznosili su 271,17 miliona KM, što predstavlja 20% državnog budžeta, ali i dalje ne ispunjava zahtjeve NATO-a.
U realnosti, za ispunjavanje čak i osnovnih standarda članstva, BiH bi morala da investira milijarde. Nabavka nove vojne opreme – od borbenih vozila, helikoptera i tenkova, do raketnih sistema i savremene PZO zaštite – nije samo finansijski, već i logistički i politički ogroman izazov. Uz to, obuka vojnog osoblja i održavanje opreme zahtijevaju dodatna dugoročna ulaganja.
Stručnjaci procjenjuju da bi BiH morala uložiti između 2 i 4 milijarde eura u modernizaciju kako bi bila interoperabilna s NATO standardima. Ali za to je potrebna i stabilna politička klima i široki konsenzus – nešto što BiH trenutno nema.
Najveći problem je unutrašnje nepovjerenje – između entiteta, političkih blokova i konstitutivnih naroda. U takvom ambijentu, pitanje „ko treba više uložiti i odakle novac“ samo dodatno rasplamsava tenzije.
Ako BiH želi ozbiljno nastaviti putem euroatlantskih integracija, povećanje izdvajanja za odbranu više nije pitanje izbora već preduslov. No u državi gdje su političke podjele još duboke, a institucionalna koordinacija upitna, NATO-ovi zahtjevi mogli bi ostati mrtvo slovo na papiru – osim ako se ne pokrenu konkretne reforme koje će omogućiti efikasno donošenje odluka i raspodjelu sredstava u skladu sa zajedničkim interesima.
Bosna i Hercegovina je dobila jasnu poruku: vrijeme praznih obećanja je prošlo. Ako želi NATO, moraće ga i platiti.
