Velika promjena u FBiH: Sva djeca do sedam godina mogla bi dobiti dječiji dodatak
Svako dijete treba imati realne uslove za zdrav razvoj, obrazovanje i zaštitu/Damir Deljo
Sva djeca do sedam godina u Federaciji Bosne i Hercegovine mogla bi ostvarivati pravo na dječiji dodatak. Cilj je poboljšati uslove u kojima djeca rastu i omogućiti im što kvalitetniji razvoj. Iz federalnog Ministarstva rada i socijalne politike ističu da imaju spremnu studiju u kojoj su analizirani idealni i realni scenariji kvaziuniverzalnog dječijeg dodatka. Objašnjavaju da je studiju radio Ekonomski institut, te da je proces podržao i UNICEF u BiH. U studiji je predstavljeno nekoliko različitih modela dječijih dodataka.
Ključna mjera
“Najbolji realni scenarij je Model 2c, a koji bi kantoni i FBiH, udružujući sredstva, mogli finansijski iznijeti. Taj model podrazumijeva potpunu pokrivenost djece dječijim dodatkom do 7 godina starosti, bez ikakvih uvjeta i bez prihodovnog cenzusa porodica. Za djecu od 7 do 18 godina u obzir bi se uzimao prihodovni cenzus”, ističu iz Ministarstva rada i socijalne politike.
Smatraju da se ovim modelom može napraviti najveći obuhvat djece u startu. Također, model iziskuje najmanje dodatnih sredstva na ona koja se već izdvajaju za dječiji dodatak. Već dugo se govori o sinhronizaciji propisa i mjera koje postoje na nivou FBiH, odnosno kroz kantone, jer gotovo svaki od kantona ima neku vrstu dječijeg dodatka. Sadašnja izdvajanja čine dobar dio sredstava koji bi, uz one koje ima FBiH, mogla omogućiti da se model već od sljedeće godine implementira. Ako bude političke volje.
Iz Ministarstva napominju da je potrebno nešto više od 150 miliona KM da bi se sufinansirao Model 2c, a koji je, ističu, ujedno i preporuka UNICEF-a i međunarodnih organizacija. Studija je predstavljena na posljednjoj sjednici Ministarske koordinacije održanoj u Vitezu. Tada je donesen zaključak će svi kantoni sa analizama iz studije upoznati premijere. Iako su resorni kantonalni ministri pokazali raspoloženje da podrže Model, ipak se radi o odlukama koje moraju donijeti Vlade. Sljedeći korak je tematska sjednica koja će se organizovati, najvjerovatnije, krajem marta. Na sjednicu će biti pozvani svi premijeri i resorni ministri, te poslanici i delegati iz Parlamenta FBiH.
Selma Kazić, šefica Odjela za socijalne politike u UNICEF-u BiH, ističe da UNICEF pozdravlja činjenicu da se u FBiH vodi stručna rasprava o unapređenju sistema dječijeg dodatka.
- Riječ je o jednoj od ključnih mjera sistema socijalne i dječije zaštite, jer novčane naknade za djecu imaju neposredan utjecaj na smanjenje dječijeg siromaštva, ali i na ishode u zdravlju, obrazovanju i ukupnom razvoju djece, kaže Kazić.
Naglašava da UNICEF u BiH već niz godina pruža tehničku podršku nadležnim institucijama, uključujući Ministarstvo, kroz analize adekvatnosti naknada, mikrosimulacije različitih modela, procjene obuhvata i podršku unapređenju zakonodavnog i administrativnog okvira. Cilj je da sistem postane pravedniji, dostupniji porodicama i usmjeren na stvarne potrebe djece.
Podsjeća i da se UNICEF globalno zalaže za postepenu univerzalizaciju dječijih naknada, odnosno za to da svako dijete ima pravo na osnovni nivo novčane podrške.
Analize i međunarodna iskustva pokazuju da, ukoliko sistem mora početi postepeno, najracionalnije je prvo obuhvatiti najmlađu djecu. Rani dječiji razvoj (0–6/7 godina) je period u kojem novčana podrška ostvaruje najveći razvojni efekat, jer se tada formiraju ključne kognitivne, zdravstvene i obrazovne osnove za cijeli život. Zbog toga mnoge zemlje najprije uvode univerzalni dječiji dodatak upravo za ovaj uzrast, a zatim postepeno šire obuhvat. Takav pristup omogućava da se ograničena javna sredstva usmjere tamo gdje ostvaruju najveći povrat - istovremeno smanjujući dječije siromaštvo, pojednostavljujući administraciju i povećavajući obuhvat djece, poručuje Kazić.
Smatra da ovakav pristup može biti korak ka ostvarenju jednakih prava za svu djecu.
- Uvođenje federalnog dječijeg dodatka već je predstavljalo značajan iskorak ka ujednačavanju prava djece u FBiH i smanjenju ranijih teritorijalnih razlika u pristupu ovoj naknadi. Time je prvi put uspostavljen ujednačen minimum podrške za veliki broj djece na nivou cijelog entiteta. Međutim, i dalje značajan broj djece ostaje izvan sistema zbog prihodovnog cenzusa i administrativnih procedura. Upravo ta djeca često nisu formalno siromašna, ali žive u riziku od siromaštva i materijalne deprivacije, naglašava Kazić.
Ističe da se zato proširenje obuhvata dječijeg dodatka, posebno u najranijem uzrastu, posmatra kao naredni logičan korak reforme. Takav pristup, naglašava, ne zamjenjuje sadašnji sistem, nego ga nadograđuje, odnosno omogućava da osnovni nivo podrške dobije svako dijete, dok dodatna sredstva i dalje mogu biti usmjerena ka porodicama s najvećim potrebama.
- Na taj način dječiji dodatak postaje instrument jednakih mogućnosti za svako dijete, a ne samo mjera socijalne pomoći, akcentuje naša sagovornica.
Ističe da iskustva pokazuju da dio djece i porodica u praksi ne ostvaruje prava na koja formalno ima pravo, najčešće zbog složenih procedura, rada u neformalnoj ekonomiji ili nedostatka informacija.
- Sistemi koji se oslanjaju isključivo na strogu provjeru prihoda često propuštaju dio djece kojoj je podrška potrebna, dok istovremeno administrativno opterećuju centre za socijalni rad. Jednostavniji i šire postavljeni kriteriji značajno povećavaju obuhvat i smanjuju greške, poručuje Kazić.
Za dijete je, naglašava, posebno važna predvidivost podrške. Kada porodice imaju stabilan i redovan izvor pomoći, lakše planiraju troškove za ishranu, vrtić, školski pribor i zdravstvene potrebe. A upravo ta stabilnost ima dugoročne razvojne efekte, jer ulaganja u rane godine života daju najveći društveni i ekonomski povrat.
- Dječiji dodatak nije samo transfer novca porodici - to je investicija u ljudski kapital i mehanizam kojim društvo osigurava da svako dijete ima realne uslove za zdrav razvoj, obrazovanje i zaštitu, bez obzira na okolnosti u kojima odrasta, poentira Kazić.
Brčko odlučilo
Igor Gavran, ekonomski stručnjak, pak smatra da bi određenim kantonima bilo jako teško uvesti univerzalni dodatak za svu djecu. Mišljenja je da bi se ovakvi vidovi podrške trebali davati onima kojima su zaista potrebni, i to u većem iznosu. Smatra da je nužno raditi na mjerama poticaja kako bi se povećao broj stanovnika u našoj zemlji.
U međuvremenu, Vlada Brčko distrikta usvojila je odluku o visini osnovnog dječijeg dodatka od 50 KM. Odlukom je predviđeno da pravo na ovo primanje imaju sva djeca do 18. godine. Za djecu čije porodice ostvaruju niska primanja ili su rođena kao blizanci (trojke, četvorke i više) predviđen je iznos od 155, dok će 230 maraka pripasti djeci bez oba roditelja, bez roditeljskog staranja, djeci samohranih roditelja, djeci sa invaliditetom, te porodicama u kojima je jedan ili oba roditelja osoba sa invaliditetom (najmanje 70 posto). Odluka će se početi primjenjivati od 1. maja.
