Vedran Lakić: Amerikanci žele i gasne elektrane

Sjedinjene Američke Države su našle rješenje za Južnu interkonekciju u našoj zemlji. Riječ je o pristupu mreži gasovoda koja bi neutralizirala plin kao rusko oružje. O tome smo, kao i o statusu BH Gasa, izmjenama zakona, rokovima, ali i široj priči o energetici i namjenskoj industriji, uključujući zabranu uvedenu BNT-u, razgovarali sa ministrom energije, rudarstva i industrije u Vladi Federacije BiH Vedranom Lakićem i to u podcastu "Direktno sa Vildanom Selimbegović".

Razgovori o Južnoj interkonekciji su intenzivirani prethodnih sedmica otkako se pojavila ideja da američki investitor bude koncesionar izgradnje ovog državnog projekta.

Ništa od nove firme

- Ideja je da koncesija bude na 30 godina. U prošloj sedmici su nam dolazili predstavnici značajnih i velikih firmi, Bechtel, a druga je bila institucija koja se zove Trgovinska asocijacija SAD-a. O tome ko će biti izvođač, odlučivat će se u narednom periodu. Ono što je nama sada bitno, jesu zakonska procedura i transparentnost u kompletnom procesu. Mi ćemo postupati u skladu sa Zakonom o koncesijama, ali isto tako imamo potrebu i obavezu da izmijenimo Zakon o Južnoj interkonekciji iz razloga što je u njemu napisano da je investitor firma BH Gas, kaže ministar.

Lakić navodi da, ako bude izabrana opcija koncesije nekog drugog investitora, BH Gas neće biti dio projekta Južne interkonekcije.

- BH Gas ne završava svoju priču i rad, jer se izgrađeni gasovod mora negdje spojiti sa Južnom interkonekcijom, a mi imamo još dvije interkonekcije u FBiH koje opskrbljuju još tri kantona. To su Posavski, Tuzlanski, Unsko-sanski i Brčko distrikt, kaže Lakić.

Ističe da su grant-sredstva i studije fokusirane na Južnu interkonekciju, ali i otkriva da je Ministarstvo proširilo projekat: osim Južne interkonekcije, u okviru paketa su dodati izgradnja tri gasne elektrane i gasovod od Kladnja do Tuzle.

- Vrlo nam je bitno da imamo potrošače. Ako napravimo gasne elektrane u termoelektranama Tuzla, Kakanj i u Mostaru, dobijamo potrošače koji će trošiti ovaj gas i tada će gasovod Južna interkonekcija biti mnogo isplativiji. Nama je interes da cijena gasa nakon izgradnje bude niža. Time ćemo proizvoditi električnu energiju na gas, a ne na ugalj, pojašnjava ministar i dodaje da je američkoj strani već ranije predstavljena ideja šireg paketa, te da je pristiglo pismo namjere u kojem je sadržano da žele uzeti cijeli paket.

Lakić kaže da isključenje BH Gasa iz projekta nije izlaženje u susret Draganu Čoviću, nego posljedica želje da se u izgradnju gasovoda uključi strani investitor. Na direktno pitanje da li se BH Gas isključuje na zahtjev Amerikanaca, odgovorio je potvrdno. A da li to znači da je Čović dobio šta je htio?

- Možete to gledati kako god želite. Ja ne bih politizirao ovaj projekat. Meni je bitno da se on uradi, izvrši, isprojektuje i izgradi, da konačno FBiH ima drugi link do gasa, a ne da bude samo ruski, naveo je.

A hoće li u Mostaru nastati nova gasna firma?

- Po ovim principima kako smo komunicirali, nove firme nema, ne postoji. Ulazi koncesionar koji bi trebao da zamijeni BH Gas. BH Gas mora da finansira reverzibilnost sadašnjih gasovoda, da bi Južna interkonekcija mogla da bude u funkciji. I BH Gas je već raspisao tender za izradu reverzibilnosti ovih gasovoda i sve se uklapa u kompletnu sliku energetskog sistema u FBiH. Što se tiče ustupaka, mi ih nećemo praviti, govori Lakić i dodaje kako "ne vidim više blokadu HDZ-a kada je ovaj projekat u pitanju".

- Idemo da pregovaramo sa Hrvatskom o međudržavnom sporazumu kada je Južna interkonekcija u pitanju. HDZ je glasao za te stvari. Mislim da smo izašli iz blokada koje su možda do sada bile vrlo aktuelne. Mislim da je ovo ispravan put, da ćemo skratiti period implementacije ovog bitnog projekta za nas. Na kraju krajeva, ovo je interes Amerike, ali isto tako je ogroman interes FBiH i regije, napominje ministar.

Prema njegovim riječima, vrijednost projekata, gasne elektrane, gasovoda od Kladnja do Tuzle i Južne interkonekcije tolika je da se za BH Gas ne bi mogao naći kreditor.

- Pričamo o vrlo, vrlo značajnom novcu, približno milijardi eura. Zamislite da će se oko plus-minus milijarda eura sliti u FBiH. Zamislite samo koliko će profitirati naša privreda dok se bude implementirao projekat. I zamislite samo kad se završi ovaj projekat da ćemo dobiti i gas iz drugog izvora i da se više nećemo oslanjati na ruski gas, potcrtava Lakić.

Kaže i da intenzivno komunicira s kolegom Petrom Đokićem, ministrom energetike u Vladi Republike Srpske, ne samo o Južnoj interkonekciji, nego i o drugim temama. Kao primjer navodi usaglašavanje državnog zakona o električnoj energiji, koji je upućen u Parlament BiH, uz napomenu da se tiče karbon-takse. Sljedeći cilj je državni zakon o gasu. Kao rezultat procesa očekuje se uspostava berze električne energije.

Lakić u "Direktno sa Vildanom Selimbegović": Rudnik Zenica nisu htjeli zatvoriti zbog straha od reakcije javnosti

Zabranu kompaniji Bratstvo Novi Travnik za proizvodnju vojnih dronova izdao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac. Lakić kaže da u Ministarstvu analiziraju rješenje. Smatra da ima dosta argumenata za njegovo pobijanje, a tu je i mogućnost sudskog odlučivanja.

- Uopšte nismo imali proaktivan pristup za razvoj, nego smo održavali sistem. ​​Jedna firma otišla u stečaj - Vitezit, pa Zrak otišao u stečaj. Mi ne da želimo da ove firme vratimo, nego paralelno s tim razvijamo i nešto što je aktuelno na svjetskom tržištu. Evo, mi smo pokazali da za 1,5 godina možemo proizvesti svoj dron. Prototip. BNT se tek priprema za serijsku proizvodnju. Ne bih sudio dok ne analiziramo rješenje i naše buduće korake. Ako je i bilo politički motivisano, mi ne želimo odgovoriti i da onda nastane dnevnopolitičko previranje između pojedinih institucija, kaže Lakić, uz napomenu da je namjenska industrija oblast koja cijeli entitet može povući naprijed.

Plan za rudnike

Ministar otvoreno govori o problemima u obje elektroprivrede, u Mostaru i u Sarajevu - koje posluju negativno.

- Plan je zatvoriti Rudnik Zenica, uzeti kredit od Svjetske banke, tim novcem zbrinuti radnike, a preostalim novcem podignuti dvije fotonaponske elektrane u Kreki i u Banovićima, te svima ostalima pomoći sa opremom da dignu nivo proizvodnje uglja, paralelno s tim razvijati gasovode, jer gas bi trebao da zamijeni ugalj, kaže on.

Na pitanje o poskupljenju struje, odgovara da u 2026. godini sigurno neće doći do toga, uz nastojanje da se trend zadrži i poslije, ali i ukazuje na razliku između troškova proizvodnje i socijalno osjetljive cijene koju plaćaju građani. Obrazložio je da se, ako rudnici ne isporuče ugalj termoelektranama, javlja potreba za kupovinom skuplje energije izvana.

- Da nismo preduzeli mjere koje smo preduzeli u zadnje dvije godine,​ Kreka bi otišla vrlo vjerovatno u stečaj. Zenica je davno trebala otići u stečaj, ali zbog javnosti vjerovatno to nisu smjeli uraditi. Banovići su bili pred kolapsom. Elektroprivreda jedna i druga su bile u minusu. Nemojmo zaboraviti da je Elektroprivreda Mostara imala 82 miliona minusa na kraju 2022. godine, podsjeća Lakić.

Na kraju razgovora, ministar je rekao da je izuzetno zadovoljan radom Vlade FBiH, koja je ušla u reforme, te da razvoja entiteta nema bez ulaganja, osim energetike, u autoputeve i željeznice.