Veći računi za struju gase preduzeća, male općine ne mogu isfinansirati poskupljenje
Male i finansijski teško održive općine u Federaciji Bosne i Hercegovine kao što su Dobretići, Sapna, Pale-Prača ne bi mogle podnijeti dodatni finansijski teret, odnosno isfinansirati najavljeno poskupljenje struje.
Pravna lica
Prema novom Zakonu o električnoj energiji u FBiH usvojenom prošle godine, ukida se javno snabdijevanje za općine i gradove gdje je cijena struje bila niža, te su jedinice lokalne samouprave u obavezi da pređu na tržišno snabdijevanje. Naime, do 31. decembra prošle godine jedinice lokalne samouprave bile su u obavezi da izaberu dobavljača struje. Međutim, općine i gradovi su dobili ponude od Elektroprivrede BiH koje su bile više u odnosu na raniju cijenu struje u rasponu od 80 do 250 posto, izjavio je za Oslobođenje Halko Basarić, viši saradnik za finansijska pitanja u Savezu općina i gradova FBiH.
Ističe da je veliki broj općina ušao u kategoriju tržišnog snabdijevanja i tu su im bile ponuđene cijene koje su dva i dva i po puta veće.
- Možete zamisliti kakav bi to bio udar na njihovo poslovanje i to ne samo na poslovanje općina kao organa uprave. Više se to odnosi na javna komunalna preduzeća, preduzeća koja se bave vodosnabdijevanjem, odvozom smeća, toplotnom energijom... Kad pogledate djelatnosti kojima se bavi općina, imate i tu javnu rasvjetu, vatrogasce, niz javnih servisa, gdje bi došlo do povećanja cijena struje, kaže Basarić.
Napominje da je Regulatornoj komisiji za energiju u FBiH (FERK) data mogućnost po novom zakonu da napravi tzv. listu krajnjih kupaca od društvenog značaja i da su oni u nacrtu te odluke stavili primarnu zdravstvenu zaštitu, što znači da ta kategorija kupaca ostaje na javnom snabdijevanju.
- Mi smo insistirali da se općine i gradovi uključe u tu odluku i u tom smislu smo se obratili Komisiji za lokalnu samoupravu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Za 23. januar zakazana je sjednica Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma federalnog Parlamenta na koju su pozvani predstavnici FERK-a, a gdje ćemo biti i mi i braniti stav da se trebaju uključiti općine, gradovi i komunalna preduzeća u tu odluku i da se zadrže na javnom - jeftinijem snabdijevanju. Svjedočili smo tome da su sve ponude koje su došle općinama i javnim preduzećima do kraja prošle godine bile više, u rasponu od 80 do 250 posto. Zato zahtijevamo da se općine, gradovi i komunalna preduzeća uvrste u odluku krajnjeg kupca od društvenog značaja, jer oni to i jesu. Tu imate vodosnabdijevanje, javnu rasvjetu, higijenu, odvoz smeća, grijanje..., pojašnjava Basarić, dodajući da FERK shodno zakonu ima rok da do 31. marta napravi tu listu kupaca.
Ernest Imamović, gradonačelnik Goražda, koji je ujedno i član Predsjedništva Skupštine Saveza općina i gradova FBiH, kaže za naš list da bi povećanje cijene struje za komunalno preduzeće 6. mart značilo i njegovo gašenje.
