Važna je podrška EU, ali BiH mora zapeti: Trebaju nam kvalitetni propisi i vojska ljudi

SREBRENICA, 17. MARTA /SRNA/ - Radnici Komunalnog preduzeca "Polet" mijenjaju vodovodne i kanalizacione cijevi koje su usljed niskih temperatura bile zaledjene i zapusene, a potom su popucale./Miro Pejic /foto Srna/
Rješavanje problema vodosnabdijevanja/SRNA
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Evropska unija odobrila je 303 miliona eura bespovratnih sredstava za četiri nova infrastrukturna projekta u Bosni i Hercegovini. Naša zemlja će ostvariti korist i kroz četiri regionalna projekta. Od ukupno 528 miliona eura bespovratnih sredstava namijenjenih regionu, našoj zemlji dodijeljeno je više od polovine.

Bespovratna sredstva

”Ukupna vrijednost 14 novih vodećih investicionih projekata na Zapadnom Balkanu je 2,1 milijardu eura. Taj iznos uključuje bespovratna sredstva EU u vrijednosti 528 miliona eura iz IPA III, dodatne bilateralne doprinose država članica EU i Norveške, zajmove međunarodnih finansijskih institucija i doprinose samih zemalja Zapadnog Balkana”, ističu iz Delegacije EU u BiH.

Dodaju da će BiH dodatnu korist imati od četiri vodeća regionalna projekta, ukupne vrijednosti 944 miliona eura, od čega EU obezbjeđuje 142 miliona eura u vidu bespovratnih sredstava.

Iz Direkcije za evropske integracije kažu da su od 10 aplikacija za Zapadni Balkan, za BiH odobrene četiri.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Za realizaciju projekata odgovorni su aplikanti, a proces prati stroga kontrola institucija koje su osigurale novac, te se plaćanje vrši po dospijeću faktura, kažu iz DEI-ja

”Među odobrenim infrastrukturnim aplikacijama su koridor 5c - dionica Ozimice - Poprikuše (139,5 miliona eura), koridor 5c - dionica Mostar sjever - Mostar jug (153,9 miliona eura), rehabilitacija i modernizacija Crpno-akumulacijske hidroelektrane Čapljina (3 miliona eura) i projekt Vode Sarajevo - rekonstrukcija mreže vodosnabdijevanja (2,5 miliona eura), a odobrena aplikacija za tehničku pomoć odnosi se na implementaciju pilot-sistema za upravljanje otpadom u srednjoj Bosni (0,6 miliona eura)”, objašnjavaju iz DEI-ja.

Dodaju da je pomoć koju BiH dobija kroz WBIF, a koja uključuje bespovratna sredstva EU, bilateralnu pomoć donatora i povoljne kredite, od izuzetne važnosti jer se kroz nju gradi infrastruktura neophodna za ekonomski rast i kvalitetan život bh. građana.

- Benefiti su različiti, od toga da će se izgradnjom autoputa na koridoru 5c bolje povezati i ubrzati transport robe sa EU i njezinim članicama koje su naše najvažnije izvozne destinacije, preko toga da će se poboljšati sistemi za vodosnabdijevanje i tretman otpadnih voda za više od 600.000 ljudi. Dodatno će se unaprijediti sistem zaštite od poplava, rekonstruirati luka Brčko i početi deminiranje korita Save, što je prvi korak da se osigura njezina puna plovnost, rečeno nam je iz DEI-ja.

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk smatra da su ovakvi projekti itekako značajni za našu zemlju. Svaka pomoć prijatelja, bilo da se radi o EU ili nekom drugom, dobrodošla je.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Izrazito sam zadovoljan s obzirom na to da će se dio ove pomoći utrošiti u Kantonu Sarajevo za zamjenu vodovodnih cijevi, pumpnih stanica, kako bi se podigao kvalitet isporuke vode građanima KS-a. Na taj način ćemo poboljšati isporuku za 4.000 novih domaćinstava, kaže premijer Uk.

Podsjeća da će se u KS-u ove godine raditi i na rekonstrukciji vodovodnih cijevi u 40-ak ulica. Ugovor je potpisan sa EBRD-om.

- Na taj način ćemo prvo promijeniti kancerogene azbestne cijevi, a onda ćemo i smanjiti gubitak vode na staroj vodovodnoj infrastrukturi. Paralelno sa ovim projektom želimo da podignemo nivo usluga snabdijevanja vodovoda u KS-u, a u konačnici kako bi svi građani bili zadovoljni, ističe Uk.

A korisnici iz naše zemlje mogu aplicirati i unutar regionalnih programa.

”Korisnici iz BiH imaju mogućnost za apliciranje unutar četiri regionalna programa, a to su: Program bezbjednog i održivog saobraćaja, Promovisanje zelenog kreditiranja na Zapadnom Balkanu, Održiv pristup finansijama za preduzetništvo i Go Digital na Zapadnom Balkanu. Vrijednost odobrenog EU granta za ove programe je 142 miliona eura, a njih najčešće implementiraju međunarodne financijske institucije. Koliko će korisnici iz BiH povući sredstava kroz ove regionalne programe, ovisi o interesu i spremnosti projekata”, kažu iz DEI-ja.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

image

Projekti donose dobrobit građanima/Senad Gubelić

Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, naglašava da je ovakva odluka EU značajan vjetar u leđa realnom sektoru.

- Međutim, ne smijemo zaboraviti činjenicu da je ovo pomoć koja dolazi izvana. Mi naprosto moramo uraditi puno više sami, ovdje u BiH, kako bismo stvorili uvjete ili preduvjete da organizirano ili sistemski povučemo odobrena sredstva, ističe Nenadić.

Dodaje da u cijeloj priči nedostaje upravo ono na šta poslodavci ukazuju - šta ćemo uraditi na pripremi prihvata ovih i drugih međunarodnih, ali i domaćih projekata.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Još nismo uradili dovoljno kako bismo preuzeli i kroz sistem implementirali projekte zelene energije u Federaciji ili čitavoj BiH. Potrebno je još dosta raditi na izmjenama zakona, pripremi strategija. Moramo biti puno organiziraniji i raditi na zauzimanju jedinstvenog stava. Samo poslovno okruženje u FBiH se mora unaprijediti da bi poslodavci imali veći interes i mogućnost da pokreću ovakve projekte. Govorimo često o problemima nedostatka radne snage, ali nas niko ne shvata ozbiljno​. U svakom času morate biti konkurentni kako biste u rokovima osigurali odgovarajuću radnu snagu, ističe Nenadić.

Dodaje da su za provedbu bilo kakvih projekata potrebni vojska ljudi i kvalitetni propisi.

Nužna konkurentnost

- Itekako više moramo raditi na izmjenama propisa, poboljšanju poslovnog ambijenta, kako bismo zadržali preostali dio radne snage i mi na to apelujemo. Kroz to ćemo osigurati i neophodnu konkurentnost, poručuje direktor Udruženja poslodavaca FBiH.

Adnan Ćerimagić, viši analitičar ESI-ja, napominje da je odluka o dodjeljivanju sredstava za BiH dio šire odluke za zemlje Zapadnog Balkana.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- To je zapravo dio već ustaljene politike, prakse EU, da kroz Investicijski okvir za zemlje Zapadnog Balkana dodjeljuje sredstva za konkretne projekte koji su dovoljno zreli i spremni i koji su sposobni, pored tih grantova, nepovratnih sredstava, da privuku kreditna sredstva koja te projekte zaokružuju, kaže Ćerimagić.

Napominje da je naša zemlja dobila više od polovine sredstava za grantove namijenjene Zapadnom Balkanu.

- To pokazuje da naša zemlja ima projekte koji su zreli za podršku, ali i govori da je, iz više razloga, u proteklom periodu Bosna i Hercegovina bila zanemarena, zaključuje.