Vatromet u doba suše - Najmanja iskra je dovoljna da napravi katastrofu
Požar na deponiji Krupačke stijene zatrovao je zrak u sarajevskoj kotlini/Amir Papić/Oslobođenje
Protekle dane obilježile su herojske borbe vatrogasnih jedinica protiv vatrenih stihija širom Bosne i Hercegovine.
Od velikih požara između Gruda i Posušja, gdje su morali intervenisati i air traktori i helikopteri Oružanih snaga BiH, do požara iznad Sarajeva koji je izbio u noći s ponedjeljka na utorak, te vatre koja je zahvatila deponiju u Istočnom Sarajevu. Priroda i građani nalaze se, čini se, na velikom ispitu.
Zagađen zrak
Posebno je zabrinjavao dim s deponije Krupac u vlasništvu JKP Trnovo koji je ozbiljno narušio kvalitet zraka u Sarajevu i Istočnom Sarajevu. Prema riječima ekološkog stručnjaka Anesa Podića iz udruženja Eko-akcija, vazduh u zapadnim dijelovima Sarajeva bio je opasno zagađen.
Požar je izbio na nelegalnoj deponiji Krupačke stijene, te je uzrokovao širenje gustog dima koji je prekrio dijelove Sarajeva i Istočnog Sarajeva. Najugroženija sarajevska naselja su bila Stup, Dobrinja, Alipašino Polje i Rajlovac.
Iz Federalne uprave Civilne zaštite (FUCZ) poručuju da aktivno djeluju u okviru svojih nadležnosti, te da sarađuju s lokalnim i kantonalnim institucijama, kao i međunarodnim partnerima poput Evropske unije, kako bi spremno dočekali sve izazove koje donosi sezona požara.
U borbi protiv vatre ključnu ulogu igraju i air traktori i helikopteri, ali svaka od ovih letjelica ima svoje specifične prednosti i mane.
Srećko Vukojević, stručni savjetnik u Civilnoj zaštiti, objašnjava da je air traktor posebno efikasan za gašenje požara u dužini, za takozvano gašenje u liniji. Zahvaljujući bazi u Mostaru, letovi su se mogli ponavljati svakih 20 minuta, što je omogućilo brz ciklus punjenja i povratka na teren.
Nasuprot tome, helikopteri OSBiH imaju prednost u preciznom gašenju teško dostupnih lokacija. Prvi helikopter poslat iz Rajlovca pokazao se manje efikasnim zbog dužih pauza za opskrbu, dok je onaj iz Banje Luke bio znatno učinkovitiji, jer je stigao sa zalihama goriva.
- Air traktor je odličan za šire površine, dok helikopter briljira tamo gdje je potrebna preciznost, jedna tačka koju treba tačno pogoditi. Koji je bolji? Teško je reći. Najbolji su kad djeluju zajedno, zaključuje Vukojević.
Slično mišljenje dijeli i Drago Martinović, direktor Civilne zaštite Zapadnohercegovačkog kantona, koji naglašava da kontekst i teren određuju koja letjelica će biti efikasnija.
Informaciju o tačnom trošku, kao i o cijenama izlazaka vatrogasnih jedinica na teren malo ko zna, s obzirom na to da vatrogasci nemaju cjenovnik. Ipak, komandant Specijalne vatrogasne jedinice Kantona Sarajevo Kemal Cacan ističe da, kada uzmemo u obzir da su na požar na Bijeloj tabiji izašli vatrogasci sa četiri vozila i 18 ljudi, kao i vremenski okvir, onda se ta cifra kreće u desetinama hiljada KM.
- Mi cjenovnika nemamo, zaista ne znamo, ali cijene se kreću sigurno u desetinama hiljada maraka, ističe Cacan.
Komandant Cacan mišljenja je da neobrazovanost građana igra ključnu ulogu, koja u kombinaciji sa sušom i visokim temperaturama stvara idealne uvjete za požare. Od početka godine je bilo 1.646 intervencija, od čega je do 90 posto bilo uzrokovano ljudskim nehatom.
- Devedeset posto je, znači, ljudski nehat, nema pažnje, ljudi ne znaju osnovne stvari, ne pridržavaju se nekih preventivnih mjera, smatra Cacan.
Uzalud upozorenja
Posebno zabrinjava činjenica da se u Sarajevu uskoro počinju održavati manifestacije kao što su Sarajevo Film Festival i Baščaršijske noći, koje svake godine budu obilježavane uz prateći vatromet. Na to sve Cacan napominje da pristiže i veliki broj zahtjeva za privatne zabave i vatromet koji se redovno odbijaju, s obzirom na to da građani nisu ni svjesni koliko on može biti opasan.
- Ljudi ne razumiju da je vatromet ustvari otvoreni plamen, a taj plamen u vrlo kratkom roku može izazvati ozbiljan požar. Znači, to se širi ogromnom brzinom, a ljudima uporno govorimo nemojte paliti, jer nije pitanje da li će se zapaliti, to je stotinu posto, samo je pitanje kada, ističe Cacan.
Kao i u svemu, čini se, pa tako i kada govorimo o vatri i požarima, neobrazovanost, nehat ili jednostavno nepažnja dovode u pitanje ne samo imovinu nego i ljudske živote.
Dnevnik O kanala u cjerlosti pogledajte u nastavku:
